Senada Šelo Šabić, viša naučna saradnica na zagrebačkom Institutu za razvoj i međunarodne odnose reagovala je na izjavu visokog predstavnika i ne slučajno.

Bila je u publici u Budimpešti i odlično poznaje engleski jezik na kojem je Schmidt govorio.

„Bila je potrebna situacija u stilu genocida u Srebrenici da se rat u BiH okonča“, izjavio je, prema svjedočenjima više osoba, visoki predstavnik Christian Schmidt sinoć u Budimpešti. 

Šelo-Šabić je na svom Twitter nalogu citirala Schmidta, kako kaže to se desilo na otvorenim panelima s kojeg se mogao objaviti govor, jer je bilo i zatvorenih. 

"Ako imate međunarodnu presudu da je zločin koji se dogodio u Srebrenici kvalificiran kao genocid, onda ne možete govoriti o genocidnom stilu ili zločina u stilu genocida ili što je već mislio", poručila Šelo-Šabić.

Naučnicu iz Zagreba je razljutila činjenica što se presude ne nazivaju onakvim kakve jesu.

"Ta vrsta izbjegavanja nazivati stvari pravim imenom za mene je neodgovorna, nehumana i nelegalna, čak bih to dovela i do te razine. Dakle stvari morate zvati i kategorizirati onim što one i jesu pravno definirane i kategorizirane", poručuje ona.

Ona je podsjetila kako je sastavni dio mirovnog Dejtonskog sporazuma ured visokog predstavnika.

"Treba razdvojiti poziciju, odnosno funkciju visokog predstavnika od osobe. Smatram da se gospodin Schmidt nije snašao na ovoj funkciji, rekla bih da ne doprinosi stabilizaciji i osiguranju mira u BiH. Na njegovo mjesto bi trebala doći druga osoba ili bi on trebao radikalno promijeniti način kako da djeluje sa svoje pozicije", poručila Šelo-Šabić.

Ističe kako je uočila neke od izjava iz Sarajeva iz pojedinih ambasada, a to je da ukoliko ode Christian Schmidt da će to biti zadnji visoki predstavnik u BiH.

"Mislim da su to opasne izjave, jer oni dovode u pitanje širi okvir mirovnog Dejtonskog sporazuma i ne samo ured visokog predstavnika. Ovo je kompleksna situacija, nije ni malo jednostavna u jednom vrlo osjetljivom političkom trenutku u BiH, na Balkanu, a rekla bih i šire u Evropi. Mislim da se treba dobro razmisliti kakvi se potezi povlače", navodi Šelo-Šabić.

Tema o visokom predstavniku nije posebno aktuelna u širim političkim, pa i akademskim krugovima u Evropskoj uniji, ističe naučnica iz Zagreba.

"To je za sada jedna nacionalna tema, što ne znači da je ona beznačajna tema. Za njeno rješavanje trebaju postojati vrlo jasne nacionalne snage koje znaju predložiti što treba napraviti i koje znaju predložiti rješenje. Nije dovoljno se samo žaliti, treba ponuditi i rješenje, treba preuzeti i dogovornost za promjenu situacije. Ali, zaista smatram da BiH ide jednom lošom putanjom i ako se ne smogne snage i od strane međunarodne zajednice koja ima tu vrstu odgovornosti jer jednostavno je zadužena za održavanje mira u BiH. lako se može doći u jedno puno lošiju situaciju. Treba sve pokušati da se jedan takav scenariji izbjegne i da neko podvuče crtu i kaže da ovdje moramo unijeti promjene koje vode ka dobrobiti, stabilnosti i jednakopravnosti svih građana BiH, zaključila je Šelo-Šabić za Hayat.