Republika Srpska ne prestaje sa zaduženjima već godinama. Neka od njih stižu na naplatu ove godine, a oni koji su nas zadužili licitiraju pa kažu, ima novca ali nije još na računu, piše televizija BN.

"Ima para, nema para. Zadužili se jesmo ali vratićemo. Obezbijedili smo sredstva ali možda i nismo".

Ovako bi se ukratko mogao opisati odgovor ministra finansija Republike Srpske Zore Vidović na poslaničko pitanje poslanika PDP-a Igora Crnadka kako će Republika Srpska obezbijediti novac za dug od 330 miliona KM koji dolazi na naplatu 28.juna ove godine, a po osnovu emisije obveznica na Bečkoj berzi iz 2018.godine i šta će se desiti ukoliko ta količina novca tog dana ne bude na raspolaganju.

"Sredstva za isplatu tih obveznica će biti obezbijeđena u suštini već su obezbijeđena samo nisu na računu tako da nema bojazni da se neće te obveznice isplatiti mi ćemo ih čak početi isplaćivati od aprila mjeseca da ne bude sve u jedan dan“, rekla je Zora Vidović.

Crnadak kaže da je nakon odgovora ministrice finansija zatražio pisani odgovor na pitanje kako je novac obezbijeđen i iz kojih izvora jer garant za isplatu zaduženja je budžet, odnosno Vlada Srpske.

"Mi smo skrenuli pažnju na to da je u pitanju nešto na šta smo ukazivali i tada 2018., kad su emitovane obveznice na Bečkoj berzi, da je sve netransparentno i da nije bilo dovoljno osmišljeno. Ono što je najopasnije jeste da za ovo garantuje budžet i nemate garanciju sa nivoa BiH nego budžet RS i ne smijem ni pomisliti šta bi se desilo da se taj novac ne skupi do 28 juna“, kaže Crnadak.

Republika Srpska prošle godine uzela je kredit od 214 miliona maraka od Izvozno-uvozne banke Mađarske, a namjena je otplata starih dugova.

Ostaje nejasno da li je Zora Vidović mislila na ta sredstva ili će se ponovo plasiranjem obveznica i novim zaduživanjem pokušati otplatiti dugovi, što je postala ustaljena praksa.

Ekonomisti kažu da postoje dva scenarija.

„Ili ćemo kombinovati sredstva raspoloživa u budžetu sa kreditom iz Mađarske i zaduženja na domaćem tržištu ili ćemo ići na obveznice. Pretpstavljam da će se ići na obveznice jer je to u ovom momentu interesantnije mada ne znam da li je 6,5 procenata kamate, koje je definisala Vlada za tu vrstu zaduživanja, dovoljno u ovom momentu rasta inflacije i rasta kamatnih stopa u Americi i EU“, kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

Republika Srpska ove godine mora da vrati dugove „teške“ 1,1 milijardu maraka, što je skoro petina budžeta od 5,38 milijardi maraka. To nisu mali iznosi, zato i čudi izjava ministra finansija Zore Vidović da niko ne treba da brine oko vraćanja dugova.

„Zašto bi smo mi vjerovali institucijama? To su nam govorili i kad su propadale tri banke - sve je u redu, ništa se neće desiti, tu smo mi i onda se pojave političari, unesu krizu i nemir i onda banke propadnu iz razloga nepovjerenja u takve politike. Ne kažem da će biti neki vid bankrota ali da će biti poteškoća, hoće", smatra prof dr sa Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Jelena Trivić.

Dugoročno zaduživanje u 2023. planirano je do iznosa od milijardu i 80 milona KM i to kroz emisije hartija od vrijednosti i kreditna zaduživanja kod domaćih i stranih banaka.

Najveći dio novca, 780 miliona maraka vlast će tražiti na stranom finansijskom tržištu, dok bi se ostatak od 300 miliona posudio na domaćem.

Pored dugoročnog, vlast će građane i budžet zaduživati na kratkoročni period, emisijama hartija od vrijednosti.