Proces deminiranja u BiH odvija se sporo jer nije izdvojen novac za te namjene sa svih nivoa vlasti, a obećan je pri izradi Strategije o protivminskom djelovanju za period od 2019. do 2025. godine, rekao je direktor Centra za uklanjanje mina u BiH Saša Obradović.

Obradović je rekao da je Strategijom protivminskog djelovanja planirano izdvajanje 336,2 miliona KM sa ciljem ispunjenja svih strateških i operativnih ciljeva.

On je naveo da je odobreno produženje postojeće Strategije do 2027. godine, te da će ova godina dati jasne pokazatelje kada bi trebalo da bude završen proces deminiranja.

Obradović je rekao da je za “protivminske akcije” u prošloj godini utrošeno 31.653.180 KM.

"Od ukupnog iznosa domaće institucije su za proces deminiranja izdvojile 16.302.532 KM, a od donatora i međunarodnih izvora finansiranja obezbijeđeno je 15.350.648 KM", rekao je Obradović.

Prema njegovim riječima, BiH je dobila produženje roka za uklanjanje svih preostalih minsko eksplozivnih sredstava prema Konvenciji o zabrani protivpješadijskih mina, a novim rokom precizirano je da zemlja bude očišćena od mina do 2027. godine.

On je rekao da je od zaostalih mina u BiH, u poslijeratnom periodu, stradalo 1.780 osoba, od čega je 623 poginulo.

"Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH stradala su 134 deminera, od čega 53 smrtno", rekao je Obradović.

Obradović je rekao da se broj civilnih žrtava smanjuje, ali je podsjetio da se i prošle i ove godine dogodila po jedna “minska nesreća” u kojima su poginula dva muškarca.

"Većinom je urbani dio gradova i sela očišćen, ali su i dalje pod minama ostale rubne padine i šumska gazdinstva. Sve površine su označene, ali ima ljudi koji uklanjaju znakove. Ulaze u šume zbog sječe drveta, svjesno ulaze i oni najčešće stradaju", upozorio je Obradović.

Najugroženije opštine u BiH su: Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavodovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik, Ilijaš i Konjic.

Do sada pronađeno 80.000 mina i 65.000 eksplozivnih sredstava zaostalih nakon rata.