Još nekoliko dana ostalo je do drugog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori na kojima će se u nedjelju, 02. aprila, odlučivati između Mila Đukanovića (DPS) i Jakova Milatovića (PES). Trenutna kampanja protiče u “borbi” za glasove dijaspore, kao i pokušaji opstrukcije njihovog dolaska u Crnu Goru.

Kako piše Radio Slobodna Evropa (RSE), u dijaspori živi oko 150.000 građana s pravom glasa zbog čega se kaže da još jedna Crna Gora živi van granice zemlje.

U regionu ih živi najmanje 50.000 od čega u Srbiji, BiH, Kosovu i Albaniji dok u Evropi i Americi živi još 100.000 njih. Izbornim zakonom Crne Gore nije predviđeno da dijaspora glasa u diplomatsko konzularnim predstavništvima, zbog čega moraju doći u matičnu zemlju kako bi glasala.

Dio crnogorske dijaspore najavio je dolazak na izbore, što je izazvalo reakciju Milatovićevih pristalica zbog uvjerenja da je dijaspora naklonjena Đukanoviću. Tako su se na društvenim mrežama našla upozorenja i prijetnje, naročito Bošnjacima i Albancima koji žive u Zapadnoj Evropi. Komentari sadrže nacionalizam i islamofobiju.

Đukanovićev DPS pozvao je Upravu policije da procesuira prijetnje te su pozvali dijasporu da slobodno glasa na ovim i svim budućim izborima. Situaciju prati i Uprava za saradnju sa dijasporom u Vladi Crne Gore koja je saopćila kako niko ne smije osporavati prava crnogorske dijaspore.

Pozvali su građane da ne nasjedaju na političku hajku čiji je cilj posvađati domicilno stanovništvo sa dijasporom.

Veliki broj udruženja koja okupljaju crnogorsku dijasporu pozvali su svoje sunarodnjake da 02. aprila dođu u Crnu Goru i podrže Đukanovića na predsjedničkim izborima, među njima su: Udruženje švajcarsko-crnogorskog prijateljstva, Zajednica crnogorskih udruženja u Njemačkoj, Bošnjački savez Crne Gore u Americi, Udruženje Crnogoraca sa Kosova, Crnogorska zajednica u Australiji i druge, piše RSE.

Znajući za poznat stav crnogorske dijaspore, otvoreno pismo im je uputio kandidat Milatović nazivajući ih “najvećim humanitarcima i donatorima, investitorima.”

“Žele mi podmetnuti da se zalažem za oduzimanje prava našoj dijaspori. Onaj ko crnogorsku dijasporu tretira kao rezervne glasačke džepove i birački mehanizam, nije vaš iskreni prijatelj, niti prijatelj Crne Gore”, napisao je Milatović.

Inače, lideri Pokreta Evropa sad, predsjednik Milojko Spajić i kandidat za šefa države Jakov Milatović godinama su živjeli i radili u inostranstvu. U Crnu Goru su se vratili neposredno prije imenovanja na ministarske funkcije u Vladi Zdravka Krivokapića.

Vlada Zdravka Krivokapića, čiji je Jakov Milatović bio ministar za ekonomski razvoj, je pokušala 2021. da iz biračkog spiska izbriše dio dijaspore, zbog pritisaka su odustali od usvajanja i sprovođenja spornog Zakona o prebivalištu, a Krivokapićeva Vlada je potom oborena u februaru 2022. godine.