Finska je postala 31. članica NATO-ovog sigurnosnog saveza, a njena zastava je podignuta u sjedištu alijanse.

Ministar vanjskih poslova Finske potpisao je pristupni dokument i predao ga američkom državnom sekretaru Antoniju Blinkenu.

Ovim se, kako navodi BBC, dužina ruske granice sa državama članicama NATO-a sada udvostručila.

Ulazak Finske u NATO dogodio se izuzetno brzo – ratifikacija je dovršena u manje od godinu dana, što proces čini najbržim priključivanje neke zemlje novijoj historiji NATO-a. Ulazak Finske u Sjevernoatlantski savez znači da se Član 5. Povelje NATO-a odnosi i na Finsku. Podsjetimo, taj član odnosi se na kolektivnu odbranu te navodi kako je “napad na jednu članicu NATO-a napad na sve njih”.

Ukoliko se jedna od članica NATO-a pozove na taj član, a druge članice se jednoglasno slože da je ta članica zaista napadnuta, svaka članica poduzima “mjere koje smatra nužnima, uključujući upotrebu oružane sile, kako bi povratila i održala sigurnost sjevernoatlantskog područja”.

Tokom Hladnog rata, taj princip je u praksi efektivno značio da Sjedinjene Američke Države garantuju sigurnost manjim članicama protiv implicirane prijetnje Sovjetskog Saveza i njegovih evropskih saveznika u Varšavskom paktu.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da će Rusija “pozorno pratiti” šta se dešava u Finskoj, opisujući proširenje NATO-a kao “kršenje naše bezbjednosti i naših nacionalnih interesa”.