Zbog enormnog zaduživanja republičke vlasti prethodnih godina, opštine i gradovi u RS ove godine će dobiti 30 miliona maraka prihoda manje od UIO BiH i sve lokalne zajednice bit će prinuđene da izvrše rebalanse i skrešu svoje budžete.

Predstavnicima Saveza opština i gradova RS (SOiG) to je na nedavnom sastanku obznanila pomoćnica ministra finansija za makroekonomsku analizu i politiku Jelena Popović.

Ona je čelnim ljudima SOiG-a rekla da računaju na manje prihode, precizirajući da projekcije ministarstva pokazuju da će opštine i gradovi dobiti oko 30 miliona maraka manje u odnosu na prošlu godinu.

Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić (SNSD) kaže da će po toj projekciji njegova lokalna zajednica dobiti oko 800.000 KM manje nego prošle godine.

"Ako se ostvare te prognoze, to će biti najmanji prihod u posljednjih pet godina. Na sreću u Laktašima je počela gradnja, pa očekujemo da ćemo od svojih izvornih prihoda nadomjestiti manjak prihoda od PDV", kaže Bojić.

On dodaje da će prilikom izrade rebalansa, što ocjenjuje kao sasvim izvjesno, na rashodovnoj strani vjerovatno ići na smanjenja koja se odnose na investicije

Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da mu nije jasno kako je Ministarstvo finansija RS dalo saglasnost lokalnim zajednicama na predložene budžete za ovu godinu.

"Ministarstvo mora da ima tačne podatke i projekcije u vezi sa otplatom spoljnog duga, što znači da su morali da imaju projekcije i o visini prihoda od PDV. Zato nije jasno zašto su lokalnim zajednicama dali saglasnost na budžete kada su im poslije tri mjeseca rekli da neće imati toliki prihod", pita se Đogo.

Zamjenik načelnika Kotor Varoša Mladen Trivunović (SDS) kaže da je ova opština za prva tri mjeseca imala oko 300.000 KM manje prihoda od PDV, ističući da će po takvom trendu do kraja godine imati milion KM manje prihoda, što je nemoguće nadomjestiti.

"To je rezultat enormnog zaduživanja republičke vlasti, jer se prihodi od PDV koji pripadaju RS dijele tako da se prvo odbija onaj dio koji ide na otplatu spoljnog duga, a potom se od preostalog dijela 24 odsto dijele lokalnim zajednicama prema usvojenim koeficijentima", objašnjava Trivunović.

“Opštine otplaćuju vanjski dug RS”

U skladu s tim, nastavlja on, ispada da opštine i gradovi otplaćuju dio vanjskog duga RS, iako ni na koji način ne utiču na njegovo stvaranje.

"Nema nikakve sumnje da li ćemo morati praviti rebalans naniže, samo je pitanje kada ćemo to uraditi", kaže Trivunović.

Njegov stranački kolega i načelnik Lopara Rado Savić kaže da je ova opština imala oko 160.000 KM manje prihoda, ističući da će budžetska godina biti izuzetno teška.

"Manje i ruralne opštine će biti na velikim iskušenjima, a ove što su bliže Banjaluci i Vladi Srpske vjerovatno će se malo ogrijati i lakše podnijeti smanjenje prihoda od PDV", kaže Savić.

I načelnik Čelinca Vlado Gligorić (SNSD) potvrdio je da kuburi sa manjkom prihoda od PDV.

"Nastojaćemo da taj manjak nadoknadimo, pa trenutno ne razmišljamo o rebalansu. U zavisnosti od toga kako će se kretati prihodi, zavisi da li ćemo krajem godine praviti rebalans, ali sve su prilike da hoćemo", kaže Gligorić, piše Capital.

Građani trpe od posljedica zaduživanja

Prema zvaničnim podacima, udio inostranog duga RS u strukturi ukupnih prihoda od indirektnih poreza koji pripadaju Srpskoj na početku vladavine SNSD 2007. godine iznosio je sedam posto. Drugim riječima, spoljni dug Srpske bio je u visini sedam odsto prihoda od UIO, a koliko se taj odnos promijenio svjedoči podatak da je planirani prihod od UIO ove godine oko 1,9 milijardi KM, dok za otplatu duga ide čak 1,2 milijarde KM.

To znači da smanjenje prihoda lokalnih zajednica nije rezultat pada ukupnih prihoda od indirektnih poreza, jer ti prihodi konstantno rastu podstaknuti galopirajućom inflacijom, već građani trpe posljedicu enormnog zaduživanja RS prethodnih godina koje se sada otplaćuje preko gradova i opština.