Piše: Oleksandr LEVČENKO (Antena M)

Predsjednik Brazila Lula da Silva ponovo se oglasio o neophodnosti pregovora za završetak rata u Ukrajini. Pri tome, rekao je da se Ukrajina mora dati Krimsko poluostrvo te da predsjednik Volodimir Zelenski ne može dobiti sve. Dosta čudna izjava za šefa zemlje članice Ujedinjenih nacija gdje se svi učesnici moraju pridržavati principa teritorijalne cjelovitosti.

Ukrajina je osnivač UN u sastavu prvih 51 člana Organizacije i ne može imati gori tretman nego što promovišu Statut i međunarodne konvencije UN. Pri tome što je Ruska federacija na nezakonit način zauzela stolicu SSSR bez prolaska formalne procedure učlanjenja u Organizaciju i sada narušava fundamentalne principe UN i diskredituje svjetski poredak svojim trenutnim predsjedavanjem u Savjetu bezbjednosti.

RF je pokrenula rat protiv Ukrajine sa ciljem uništenje njenog državnog suvereniteta, ali to nikako neće uspjeti da uradi. Onda je brazilski predsjednik izgleda odlučio da bude mirni posrednik sa prijedlogom koji ostavlja pravo Ukrajini da postoji ali samo bez dijela svoje teritorije. Zašto? Ruski medvjed želi neki plijen i tu je pri ruci da Silva.

On je osuđivao ruski napad na Ukrajinu, ali smatra da RF mora nešto dobiti za sebe da ne bi Vladimir Putin, koji se usudio da počne rat protiv nacije koju je vijekovima Moskva nazivala najviše prijateljskom, bio posramljen kod svog naroda. Brazil je krenuo  u akciju spašavanja najvećeg Zločinca savremenosti protiv kojeg je izdat nalog za hapšenje međunarodnog suda za krađu ukrajinske djece.

Osim toga, za zločine rata u Ukrajini Putin će još odgovarati ispred posebnog međunarodnog tribunala, ali to previše ne uzbuđuje predsjednika najveće latinoameričke zemlje. Po njemu bi bilo fer da Ukrajina dobrovoljno odrekne vlastite teritorije da bi sada postojale šanse za sklapanje mirnog dogovora sa Kremljem. Možda radi pravednosti, da se Silva odrekne dijela brazilske teritorije koja je bila oduzeta vojnim putem od Bolivije i djelimično Perua.  Prije 120 godina, Brazil je nasilno preuzeo od ove dvije zemlje teritoriju Akri koja je bila bogata prirodnim resursima.

Moguće da Silva „progutao“ izmišljenu Putinovu priču o navodno istorijski ruskom Krimu i zato ga podržava u pitanju za koje ne zna detalje. A kao uvijek, đavo se krije u detaljima.

Moramo napomenuti da je Rusija zauzela Krim vojnim putem 1783. godine. Prije toga Moskva nije imala nikakvih istorijskih dodira sa poluostrvom koji ima bogato kulturno i istorijsko nasljeđe. Za brazilske diplomate da naglasim, da iz 3.200 zadnjih godina postojanja poluostrva, od kad imamo tačna pismena i arheološka svjedočenja njegovog društveno političkog razvoja, Krim je bio u sastavu Rusije manje od 170 godina. To je od 1783. do 1917.  A poslije više godina građanskog rata od 1921. do 1954. Pri tome što je od 1941. - 1944. bio pod nacističkom okupacijom.

U maju 1944., poluostrvo su oslobodili borci Četvrtog ukrajinskog fronta, većinu su činili Ukrajinci. Poređenja radi, Krim je bio pod vladavinom plemena iranskog porijekla Skita više od 700 godina, poslije trećeg vijeka naše ere došlo je doba dominacije plemena turskog porijekla. Osim toga, u gorskom dijelu Krima živjele su pridošli iz Skandinavije germanskog plemena Gota (2.-15. vijek).

Na morskoj obali Krima bili su osnivani brojni antički grčki gradovi. Rusija je preinačila nazive većine krimskih gradova krajem 18. vijeka (1783.). Recimo još od 530 godine prije naše ere grad Kerč je imao antički grčki naziv Pantikapej, Sevastopol je bio od 5. vijeka prije Hrista poznat kao grčki grad Hersones Tavrijski. Tako samo ovi dva grada imaju istoriju dužu od 2.500 godina i onda, manje od 170 godina ruskog vladanja, ne znači ništa. Krimski Kanat kao država Krimskih Tatara vladao je poluostrvom od 1449. do 1783., a to je 334 godine. Kijev je vladao Krimom od 968. do 1094. godine preko Tmutarakanske kneževine koja je bila u sastavu Kijevske i Černigovske kneževine. I od 1954. godine do privremene ruske okupacije u 2014. što je ukupno gotovo 190 godina. Tako, istorijski, Krim nikako nije ruski.

Vladimir Putin razumije da će, kad izgubiti većinu privremeno okupiranih ukrajinskih teritorija, imati mogućnost da politički preživi samo ako uspije da zadrža i legalizuje okupaciju Krima. Gubitak poluostrva, za Putina znači gubljenje vlastite glave i ponosa kao i prisvojene titule novog cara kakav je bio Petar I.

Kremlj angažuje pristalice po svijetu da se nekako izvuče iz klopke u koju sam upao. Deklarativno traži zadržavanje svih privremeno okupiranih ukrajinskih teritorija, a realno pristao bi samo na  rusku legalizaciju Krima.

To je i označio da Silva navodno kao kompromisno rješenje. Vraćanje Ukrajine u okvire međunarodnih granica nije traženje tuđeg. O tome govore svi postojeći međunarodne konvencije i Statut UN.

Moskva evidentno pljuje na postojeće međunarodno pravo. Da li to želi da uradi i brazilski predsjednik? Ovaj rat realno je počeo od nezakonite ruske okupacije Krima krajem februara 2014. Onda se na poluostrvu i mora završiti potpunom deokupacijom i vraćanjem plavo žute zastave. Kako je rekao predsjednik Volodimir Zelenski, međunarodnim odnosima će se vratiti dostojanstvo i poredak samo kad se na Krimu bude vijorila ukrajinska zastava. Ko ovo ne razumije, onda faktički zagovara vođenje mnogih ratova tokom 21. vijeka. To su planovi Kremlja, ali nisu čitave međunarodne zajednice.