Piše: Oleksandr LEVČENKO (Antena M) 

U Briselu je 29. novembra održan prvi sastanak Savjeta Ukrajina-NATO na nivou ministara vanjskih poslova. Ovaj format, kao efikasniji, zamijenio je Komisiju Ukrajina-NATO, koja je djelovala mnogo godina prije toga. Vijeće Ukrajina-NATO, stvoreno na ovogodišnjem samitu Alijanse u Vilniusu, otkriva svoj potencijal u smislu efikasnosti i nivoa saradnje.

Tokom sastanka odobren je ambiciozan radni program saradnje za 2024. godinu u cilju pripreme Ukrajine za članstvo u NATO-u. Saveznici su Ukrajini dali preporuke o prioritetnim reformama neophodnim da bi Ukrajina postigla punu operativnu interoperabilnost sa Alijansom. Oružane snage Ukrajine de facto postaju vojska koja je potpuno kompatibilna sa NATO-om.

Razvijaju se zajednički projekti humanitarnog razminiranja, medicinske rehabilitacije ranjenih ukrajinskih vojnika, povećanja odbrambenog i industrijskog potencijala Ukrajine na osnovu strateškog pregleda nabavki odbrane. Zemlje NATO-a spremne su da ujedine svoje odbrambene i industrijske komplekse radi veće efikasnosti Alijanse, posebno u pružanju vojne i tehničke pomoći Ukrajini za efikasnu borbu protiv ruskog agresora.

Na sastanku Savjeta Ukrajina-NATO, ministar Dmitro Kuleba je predstavio godišnji nacionalni program - listu reformi koje Ukrajina treba da sprovede u okviru svog približavanja NATO-u. Međutim, čak i uspješno sprovođenje svih reformi ne znači da će zemlja automatski biti uključena u NATO – za to će biti potrebna politička odluka svih sadašnjih članica Alijanse. Većina šefova spoljnih poslova zemalja NATO-a generalno je komentarisala temu Ukrajine, uveravajući Kijev u apsolutnu dalju podršku.

U tom kontekstu, oštro se isticala izjava šefa litvanskog ministarstva vanjskih poslova Gabrielusa Landsbergisa - on je kritikovao svoje kolege iz Alijanse zbog nespremnosti da Ukrajini daju potrebno oružje, koje je, prema njegovim riječima, dostupno u NATO-u zemlje. Osim toga, zanimljiva je bila izjava šefa spoljnopolitičkog resora Velike Britanije Dejvida Kamerona, koji je naveo: „Zemlje NATO-a treba zajednički da povećaju proizvodnju oružja kako bi Ukrajina imala dovoljno sredstava da se odupre ruskoj agresiji tokom naredne dvije godine."

Naglasio je da Alijansa, čija je zajednička ekonomska moć 30 puta veća od ruske, mora iskoristiti sav svoj potencijal u tu svrhu, ističući da zemlje NATO-a moraju uvjeriti proizvođače oružja da povećaju proizvodnju kako bi zadovoljili ukrajinske potrebe „barem u naredne dvije godine." Ministarka vanjskih poslova Njemačke Annalena Berbock rekla je da je neophodno stvoriti zaštitni "zimski štit" nad Ukrajinom, jer Rusija ponovo cilja na teška bombardovanja civilne infrastrukture.

Američki državni sekretar Entoni Blinken održao je sastanak sa ministrom spoljnih poslova Ukrajine Dmitrom Kulebom u Briselu na marginama sastanka ministara inostranih poslova zemalja članica NATO-a. Blinken i Kuleba su razmotrili nedavna dešavanja, uključujući otvaranje morskih puteva u Crnom moru. Razgovarali su i o konferenciji o odbrambenim industrijskim bazama koja će se održati 6. do 7. decembra u Vašingtonu, na kojoj će američke i ukrajinske kompanije promovisati zajedničku proizvodnju vojne robe kako bi pomogle Ukrajini u borbi za slobodu i sigurnost, kao i za stvaranje novih mogućnosti za američki biznis.

Blinken je čestitao ukrajinskoj vladi na nedavnim koracima na antikorupcijskim reformama, koje su preduzete kao dio mjera neophodnih za evroatlantske integracije Ukrajine. Nakon ovog sastanka većina ministara vanjskih poslova otišla je u Sjevernu Makedoniju. Od 30. novembra do 1. decembra u Skoplju će biti održana 30. sjednica Vijeća ministara OEBS-a na kojoj će učestvovati ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Lavrov. Šefovi spoljnih poslova Ukrajine, Litvanije, Letonije i Estonije odbili su da učestvuju u radu sednice zbog prisustva predstavnika Ruske Federacije. Lavrovljevo mjesto je u klupi specijalnog tribunala, a ne za stolom OEBS-a. Prisustvo Ruske Federacije u OEBS-u je nesporazum, jer je organizacija stvorena radi jačanja evropske bezbjednosti, sprečavanja sukoba i mira.

OEBS bi trebalo da slijedi Savjet Evrope u svom stavu prema Moskvi. Ukrajina poziva OEBS da ne signalizira agresoru povratak na oblike saradnje koji su postojali do februara 2022. godine. Rusija koristi ovu priliku da širi svoju propagandu i oslabi jedinstvo Zapada. Moskva konstantno sabotira rad OEBS-a, opstruira aktivnosti te organizacije u Ukrajini i blokira kandidaturu Estonije za predsjedavanje u 2024. godini. Rusija drži tri ukrajinska predstavnika OEBS-a kao taoce više od 500 dana. Uprkos bojkotu, Ukrajina ostaje privržena principima OEBS-a i spremna je raditi s partnerima na povratku poštovanja Helsinškog završnog akta zasnovanog na formuli mira predsjednika Volodimira Zelenskog.

Američki državni sekretar Entoni Blinken sastao se u Skoplju sa predsednikom Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), ministrom spoljnih poslova Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem, uoči dvodnevnog sastanka te organizacije u Skoplju. Blinken je takođe održao sastanke sa drugim kolegama iz OEBS-a, rekavši da "uprkos ruskom opstrukcionizmu, ostajemo u potpunosti posvećeni OEBS-u, njegovim principima osnivanja i obavljenom važnom poslu", i napustio Skoplje prije dolaska Lavrova.