Interes za susjednu Hrvatsku među stranim radnicima ne jenjava. Hoće li se ovaj trend nastaviti i kakve su dugoročne prognoze za RT otkrio je profesor demografije Tado Jurić koji je potvrdio izglednost ovog scenarija.

"Projekcije pokazuju da će do sredine stoljeća svaki četvrti stanovnik Hrvatske biti stranac, da će zapravo u Zagrebu i okolici živjeti svaki drugi Hrvat. Zato što imamo prirodni pad od 25 tisuća godišnje plus ako uzmemo najniži scenarij iseljavanja od 25 imamo 50 tisuća godišnje. Za deset godina to je već pola milijuna manje. Što se tiče stranaca i iseljavanja ponavlja se ista politika iz takozvane gastarbajsterske ere. Dakle, u Njemačkoj 60-ih, Njemačka se tada otvorila aktivnoj radnoj snazi. Međutim, danas vidimo da je u Njemačkoj svaki četvrti stanovnik stranac. Isto se dogodilo u Austriji, u brojnim skandinavskim zemljama, u Francuskoj", rekao je Jurić.

Dodao je da se isti model sada primjenjuje i u Hrvatskoj pa je za očekivati da će se preslikati i migrantska politika.

Na pitanje koliko je stranaca u Hrvatskoj, Jurić je pojasnio da je tu problem s bazama podataka koji je isti kao i kod baza iseljavanja.

"Prvo njemačke baze pokazuju da je 80 posto više iseljenih nego što naše baze pokazuju. To ide od godine do godine, od 50 do 80 posto. Što se tiče useljavanja, opet je isti problem s bazama podataka. Prva baza je popis stanovništva koji je pokazao da je ispod jedan posto stranaca. U isto vrijeme MUP je pokazivao da je 80.000 stranaca, govorimo o 2022., dok je Hrvatski zavod za zapošljavanje pokazivao 120.000", zaključio je Jurić i pojasnio da je svaka baza imala drukčije brojke te da postoje i posredni podaci.