Prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama u Hrvatskoj je dovršen. U ponedjeljak poslijepodne je predstavljen Predsjedništvu HDZ-a, u utorak će se prezentirati koalicijskim partnerima, a u četvrtak bi putem savjetovanja sa zainteresiranom javnošću trebao biti prezentiran i široj javnosti.

Prema neslužbenim informacijama iz HDZ-a, zakon je prezentirao ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica koji se video linkom javio iz Šibenika gdje je s Amerikancima organizirao konferenciju o kibernetičkom kriminalu.

Sadržaj je, doznajemo, uglavnom onakav kako smo već javljali. Zadržao se koncept sa deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika, ali su se neke granice korigirale.

U četvrtoj izbornoj jedinici (obuhvaća Osječko-baranjsku županiju) koja je doživjela veliku depopulaciju morale su se proširiti granice, a one su protegnute na Koprivničko-križevačku županiju.

Male korekcije doživjela je Bjelovarsko-bilogorska županija u kojoj bazu ima HDZ-ov koalicijski partner HSLS, no one nisu značajnije.

Najveća promjena se odnosi na Grad Zagreb koji više neće biti podijeljen na četiri izborne jedinice, nego na njih tri.

Sedma izborna jedinica koja je spajala zagrebački Jarun s Novim Vinodolskim više neće zahvaćati glavni grad, a dosadašnja šesta izborna jedinica koja obuhvaća jugoistočni dio Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačku županiju i jugoistočni dio Grada Zagreba - Volovčicu, Folnegovićevo naselje, Donje Svetice, Borongaj, Žitnjak, Kozari Bok, Zapruđe, Utrine, Travno, Sopot, Siget, Sloboštinu, Dugave, Središće... po novome će se zvati III. izborna jedinica.

Dosadašnja treća koja obuhvaća Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju dobiti će naziv VI. izborna jedinica, a doživjet će neke korekcije. Dijelovi Varaždinske županije pripojit će se jednoj od triju zagrabačkih izbornih jedinica.

Velika je novost da se zagrebački kvartovi po novome sjedinjuju, a granice izbornih jedinica prate granice gradskih četvrti.

- Nema više podjele da je dio kvarta u jednoj izbornoj jedinici, a dio kvarta u nekoj drugoj - kaže naš sugovornik.

Izvor ih HDZ-a kaže kako će najmanje četiri petine birača ostati u istim izbornim jedinicama kao i na zadnjim parlamentarnim izborima što ide u prilog tezi kako će promjene biti daleko manje nego što je dojam u javnosti.

- Nijedna izborna jedinica nema odstupanje veće od 3% - kaže dalje naš sugovornik uz napomenu da je ranije bilo u pojedinim izbornim jedinicama odstupanja i od 10,12 pa čak i do 18%.

Jedan od velikih prigovora novom Zakonu o izbornim jedinicama koji priprema HDZ odnosi se na daljnje cijepanje granica županija na što je upozorio i Ustavni sud u svojoj odluci kojom je od 1. listopada ukinuo aktualni zakon jer su prevelika odstupanja u broj birača između pojedinih izbornih jedinica što dovodi do nejednakosti u vrijednosti glasa birača.

U HDZ-u ističu kako je po novome prijedlogu 14 županija obuhvaćeno u cijelosti u izbornim jedinicama.

Braneći prijedlog koji će koncem tjedna biti prezentiran široj javnosti naš sugovornik ističe da su alternativa ovome bili lošiji modeli.

Tako navodi model s različitim brojem zastupnika po izbornim jedinicama što bi pojedine krajeve dovelo u nepravedan položaj (primjerice da Zagreb bira u nekoj jedinici 20 zastupnika, a istok Hrvatske 12).

Spomenuo je i prijedlog da se Hrvatska podijeli na Zagreb i 5 regija čime bi, pojašnjava, stavili u prednost Zagreb nad ostatkom Hrvatske. Taj je model također bio prezentiran u HDZ-u, ali je odbačen jer je procijenjeno da bi stvorili 5 regija u Hrvatskoj što bi fragmentiralo saborsku scenu i osnažilo regionalne i neovisne pokrete na lokalnoj razini.

(Jutarnji lkst)