Dok se šteta nastala tokom nedavnih poplava na području Bihaća polako sumira, gradske vlasti privode kraju proces obrade zahtjeva za naknadu štete od poplava u decembru prošle godine. Procedura je spora i komplikovana, sredstava nema dovoljno da se pokriju svi troškovi sanacije, te je neophodan veći angažman viših nivoa vlasti. 

Kako je kazao gradonačelnik Grada Bihaća Elvedin Sedić, postoje federalni podzakonski akti koji otežavaju cijelu situaciju oko isplate sredstava za sanaciju šteta nastalih usljed poplava, ali su gradske vlasti odlučile da to olakšaju kroz interni pravilnik.

“Imamo federalnu odluku o kriterijima i uslovima naknade štete, imamo uputstvo o jedinstvenoj metedologiji i oba dokumenta su podzakonski akti federalnog nivoa vlasti koji se mogu mijenjati kao što se svi zakoni mogu mijenjati. Treći u nizu podzakonskih akata je pravilnik jedinice lokalne samouprave, dakle naš ovdje u Gradu Bihaću koji je urađen na osnovu ova dva prethodna akta. Mi smo analizirajući ovaj pravilnik i kroz rad Komisije koja je uradila procjenu nastale štete, te kroz rad Gradskog vijeća, zapravo utvrdili da ima mogućnosti da unutar pravilnika djelujemo kako bi ljudima olakšali proceduru podnošenja zahtjeva”, kaže Sedić za Fenu.

Ističe kako je ta procedura okončana što se tiče Gradske uprave, te da čekaju odluku Vlade Unsko-sanskog kantona o usvajanju izvještaja o procjeni šteta i odluku o dodjeli sredstava kako bi ta sredstva koja dobiju od kantona udružili sa ostalim sredstvima i krenuli sa isplatama.

“Očekujemo da uskoro dobijemo i kantonalna sredstva koja ćemo uz ove donacije koje smo dobili od pojedinih gradova, kao što je donacija Grada Sarajeva, pridružiti i podijeliti procentalno shodno količini štete. Moram reći da neće svi moći dobiti naknadu štete jer će se raditi selekcija u smislu da li objekat ima građevinsku dozvolu ili nema, da li se radi o objektu za stanovanje ili vikendnci koja se iznajmljuje, da li osoba može samostalno iz vlastitih prihoda objekat dovesti ponovo u stanje da u njemu može živjeti ili se radi o osobi u stanju socijalne potrebe itd. Dakle, postoje kriteriji koji su definisani pravilnikom i na osnovu toga se vrši procjena jer nema logike da neko ko u gradu ima dvije kuće i pet vikendica u Račiću dobije naknadu štete za te vikendice jer mu to nije mjesto življenja već objekti koje renta. Plus bespravno sagrađeni objekti što je dodatno problem”, ističe Sedić.

Dodaje kako na raspolaganju imaju oko 250.000 KM, što znači da pola od onoga što je procijenjeno od štete neće moći biti nadoknađeno. Biće isplaćeno oko 30 posto od ukupne štete što znači da, ako je neko prijavio štetu u visini od 10.000 KM, dobiće oko 2-3 hiljade konvertibilnih maraka sredstava.

Kada su u pitanju viši nivoi vlasti, gradonačelnik Sedić kaže da ima dobre povratne informacije s federalnog nivoa vlasti gdje je boravio proteklih dana i sastao se s premijerom FBiH Nerminom Nikšićem i federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemalom Hrnjićem.

“Mi smo na sastanku održanom u srijedu u Uredu premijera Nikšića dogovorili da sve ove stvari za koje smatramo da su nam prioritet, kada govorimo o prevenciji šteta od poplave, sastavimo u jednu agendu u kojoj će se znati koje su to i čija tačno zaduženja i šta je čiji posao, te koji su rokovi kada se to mora završiti. Pričali smo i tome da se želimo strateški pozabaviti određenim projektima. Imamo tri projekta koji su u toku izvjesno vrijeme a to je rekonstrukcija nasipa u Velhovu u vrijednosti od okvirno dva miliona KM. Za taj projekt imamo urađen idejni projekat, radi se i glavni projekat. Zatim, imamo drugi projekat obaloutvrde naselja u Pokoju u vrijednosti od milion i 300.000 KM za kojeg imamo sve urađeno samo trebamo izdati odobrenje za građenje i da se krene u njegovu realizaciju. I imamo projekat tzv. treće trake kroz naselje Kostela gdje je vodostaj Une plavio glavnu putnu komunikaciju koja bi se kroz ovaj projekt sačuvala od plavljenja na način da bi se nova cesta izdigla na određeni nivo kako voda ne bi mogla da je poplavi”, naveo je Sedić.