JEDNA OD NAJVEĆIH EKOLOŠKIH KATASTROFA KOJE JE IZAZVAO ČOVJEK: Ukrajini će trebati decenije da sanira posljedice uništavanja brane u Novoj Kahovki

Ekološka trauma takve poplave vode i mulja u trenu je promijenila krajolik, brišući otoke i močvare. Mogle bi proći godine, ako ne i desetljeća da se fauna i flora oporave.

  • Evropa

  • 06. Jun. 2023  

  • 0

Ljudi koji žive uz donji tok rijeke Dnjepar u Ukrajini moraju se suočiti s neposrednim posljedicama rušenja brane Nova Kakhovka i pobjeći na sigurno sa svime što mogu spasiti, ali širi učinak mogao bi se osjetiti generacijama.

Nizvodno, poplavna voda će se donekle smanjiti kada val dosegne Crno more, ali mnoga sela i gradovi duž toka Dnjepra možda više neće biti nastanjivi dok se ne izgradi nova brana. Hiljade domova i sredstava za život je odneseno, zajedno s nebrojenim domaćim i divljim životinjama.

Ekološka trauma takve poplave vode i mulja u trenu je promijenila krajolik, brišući otoke i močvare. Mogle bi proći godine, ako ne i desetljeća da se fauna i flora oporave.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je to "najvećom ekološkom katastrofom koju je izazvao čovjek u Evropi u desetljećima".

Nesreća je zemlje što je također bila mjesto katastrofe u Černobilu 1986., nedvojbeno posljednje katastrofe takvih razmjera.

S rezervoarom od 18 milijardi kubnih metara, Nova Kakhovka je bila jedna od brana s najvećim kapacitetom na svijetu, prema Mohammadu Heidarzadehu, višem predavaču na odjelu za arhitekturu i građevinarstvo na Univerzitetu u Bathu u Velikoj Britaniji. Bila je 90 puta veći od najveće akumulacijske brane u Britaniji, brane Kielder u Northumberlandu.

"Očito je da će kvar ove brane definitivno imati opsežne dugoročne ekološke i ekološke negativne posljedice ne samo za Ukrajinu nego i za susjedne zemlje i regije", rekao je Heidarzadeh.

 

Zajedno sa svim krhotinama koje nosi uzburkana voda nalaze se deseci tisuća mina. Poplavna voda kotrlja se kroz frontu u ratu. Obale Dnjepra bile su prve linije od najmanje novembra, kada su ukrajinske snage protjerale Ruse preko rijeke na južnu obalu. Obje su strane postavile mine duž obale i one su sada isprane i bit će nasumično raspoređene u gradovima, selima i poljoprivrednim zemljištima nizvodno. Poplava znači da civili mogu biti odneseni u zrak mnogo kilometara od zone sukoba, mnogo godina nakon rata.

U oblasti Mikolajiv, dobrotvorna organizacija Halo Trust čistila je mine duž rijeke Inhulets, pritoke Dnjepra, prije nego što ju je pogodila poplava.

"Rusi su postavili protivtenkovske mine na najnižim tačkama rijeke Inhulets kako bi spriječili ukrajinske trupe da pređu u vozilima dok Mikolajev nije oslobođen u novembru 2022.", rekla je Jasmine Dann, voditeljica lokacije Halo za Mikolaiv.

“Ove mine sada predstavljaju kobnu opasnost za civile koji se vraćaju svojim domovima ili koriste plodne obale za ispašu svojih životinja, uzgoj usjeva i ribolov. Naši timovi za razminiranje redovito prelaze rijeku kako bi pristupili minskim poljima, ali ako razina rijeke značajno poraste kao posljedica jutrošnjeg [rušenja brane], ta će područja biti odsječena i nećemo moći očistiti mine", pojasnila je.

Devastacija uzvodno od brane druga je strana medalje u odnosu na nizvodne poplave, nestašica vode. Razina vode u akumulaciji Kakhovke dramatično pada. Za nekoliko dana bit će preniska da bi se pumpla voda za nuklearnu elektranu Zaporožje, oko 200 kilometara uzvodno. Ta voda se korisitla hlađenje jezgri reaktora i zaliha istrošenog goriva. Budući da je šest reaktora ugašeno, a postrojenje ima vrlo velik bazen za hlađenje za takve hitne slučajeve, trebalo bi moći održavati sigurnost najmanje nekoliko mjeseci, sve dok je bazen netaknut. Ali to je daleko od sigurnog. Bazen je i kao sama elektrana, u ruskim rukama.

Gubitak rezervoara također će značiti da će biti mnogo manje pitke vode za gradove u regiji i navodnjavanja za poljoprivredni pojas oko njih. Pad od samo jednog metra dovoljan je da se biljke osuše. To će imati povratni učinak na proizvodnju hrane, te na izvoz pšenice, kukuruza, suncokretovog ulja i soje u ostatak svijeta.

 

Akumulacijsko jezero Kakhovka "bilo je srce jednog od najvećih sistema navodnjavanja u Europi", a njegova je voda "omogućila uzgoj do 80 posto cjelokupnog povrća u Ukrajini i značajnog postotka voća i grožđa", navodi poljoprivredni thinktank EastFruit.

Jedno od pogođenih područja je Krim, koji je Rusija okupirala od 2014. Kanal koji opskrbljuje poluotok vodom ima svoj zahvat neposredno iznad brane Nova Kakhovka. Krimski rezervoari su napunjeni posljednjih mjeseci tako da neće doći do trenutne krize, ali tokom iduće godine to bi moglo učiniti održavanje tamošnjeg civilnog stanovništva i vojske neodrživim, što bi čak moglo dovesti do povlačenja bez ispaljenog metka. Ukrajinci vjerojatno neće zaboraviti sumornu ironiju toga, piše The Guardian.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...