"Brčko je grad sa 45 000 stanovnika u sjeveroistočno od Bosne i Hercegovine. Na prvi pogled nema puno za ponuditi - od turističkih zanimljivosti. Ipak on je jedan mali svijet za sebe, koji predstavlja svojevrstan test ili eksperiment.

Ili tačnije: gdje se na malom prostoru - u mikrokosmosu preispituju stvari koje su na velikom uglavnom propale. Kratko rečeno, Brčko se za mene ubraja u one pokušaje u kojima se preispituje ideje o budućnosti našeg evropskog kontinenta", piše Sueddeutsche Zeitung u reportaži iz Brčkog. 

U tekstu se spominje da se na popisu stanovništva iz 1991. godine u Brčkom oko polovice stanovnika izjasnilo kao Bošnjaci, oko petine kao Srbi i tek nešto više od pet posto kao Hrvati, dok je oko deset posto odbilo etničku klasifikaciju i izjasnili su se kao "Jugosloveni".

"Ono što vrijedi za gotovo sve ratove vrijedi i za one u kojima se Jugoslavija tako krvavo raspala: rat ne počinje jednostavno jednog jutra, nego biva pripreman ideološki i vojno, i ne počinje kao prirodna nepogoda i erupcija već kao rezultat planiranja, koja se dešavaju daleko od stvarnih poprišta. Dakle, do rata u Brčkom nije došlo zbog vjekovne mržnje koju su različite vjerske skupine u gradu gomilale jedne prema drugima, već zbog strateških promišljanja zapovjedništva srpske vojske u Beogradu", piše SZ.DW: Brčko

List piše da je "grad Brčko sa svojim od pamtivijeka većinskim muslimanskim stanovništvom bio poput klina, zabijenog tačno između dvije regije onog što će kasnije postati RS".

"Zbog toga, a ne zato jer su se njegovi stanovnici željeli međusobno masakrirati, Brčko je postalo ratno poprište. Na kraju su srpske trupe protjerale gotovo sve hrvatske i bošnjačke stanovnike, mnogi su deportirani u logore, najmanje 3000 ubijenih, sve džamije dignute u zrak. Godine 1995. u gradu je na 20 stanovnika bilo 19 Srba", piše SZ.

Multietnička budućnost

Autor članka, pisac i esejista Karl-Markuss Gaus, piše da se Brčko razlikuje od ostatka BiH u kojoj je sve određeno na osnovu etničkih principa.

"U Brčkom nije tako. Tamo su se nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u velikom broju vratili protjerani i izbjegli. Danas doduše živi znatno više Srba nego prije rata, ali Bošnjaci i Hrvati tamo ipak ponovo formiraju većinu", piše SZ napominjući da je Brčko 1999. godine dobilo neutralni status kao distrikt koji ne pripada ni Federaciji BiH, ni RS-u, ali "naravno pripada krhkoj, zajedničkoj BiH".

"Koliko to može dugoročno dobro funkcionirati, ne usuđujem se prognozirati. Ipak sreo sam brojne ljude koji eksperiment, u kojem se nakon etničkih ratova zalažu za multietničku budućnost, vjerodostojno žive i utjelovljuju. Poput karizmatičnog rukovoditelja muslimanskog kulturnog udruženja, koji istražuje jevrejsku prošlost Brčkog i to dokumentira u posebnom arhivu", piše između ostalog u tekstu o multetničkom suživotu u Brčkom koji je objavio list Süddeutsche Zeitung, prenosi DW.