Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine moraju se birati na području cijele države, a ne iz entiteta. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti izabrani sa teritorije cijele države.

Dakle, Predsjedništvo BiH – jedna izborna jedinica. Dom naroda PS BiH – jedna izborna jedinica. Bez entiteta.

Upravo ove informacije rečene su večeras u Hayatovoj emisiji ‘Istraga sedmice’.

Ovo je suština presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Slaven Kovačević protiv BiH.

Sud u Strazburu presudio je prije godišnjih odbora, a službena objava bi, kako saznaje Istraga sedmice Hayat TV-a, trebala bi biti do kraja ovog mjeseca.

Presuda bi trebala zvanično biti poznata 29. avgusta.

Sud je uvažio najveći dio mog zahtjeva i odnosi u BiH više neće odnosi biti isti- naveo je Kovačević u emisiji ‘Istraga sedmice’ na Hayatu večeras.

PRESUDA IZ PESPEKTIVE GLASAČA

Objasnio je da je ova priča počela prije dvije godine, kada je napisao tekst za Akademiju nauka i umjetnosti gdje je učestvovao na tribini, o reformi izbornog zakonodavstva.

Konstituentnost je temelj svih političkih blokada u BiH-smatra on.

Pojašnjava da je zamoljen da ovaj tekst ode vani, te je poslao i naučnim institucijama van zemlje. Jedan od njegovih prijatelja je imao večeru sa američkim državnim sekretarom te mu je dao tekst da pročita te je počela i priča o sistemu u našoj zemlji.

Kovačević je tada jasno podcrtao da se trebaju ponuditi rješenja.

"Problem je ako sve presude implementiramo (op.a. Sejdić-Finci), jer je tražena zaštita pasivnog biračkog prava. Utvrđena je diskriminacija. Shvatio sam da nije automatika da ćemo u okviru tog prava ostvariti i aktivno biračko pravo, pojavile su se devijacije i pokušao sam ići na Evropski sud otići s traženjem aktivnog prava, da svi građani jednako mogu glasati na izborima i birati bilo koje kandidate", naveo je.

Da bude jasnije: do sada su bile presude iz perspektive kandidata, a ovo je iz perspektive glasača.

"Prijedlozi koji su plasirani tokom pregovora oko izmjena ustava i izbornog zhakona, ne odgovaraju evropskim standardima, oni nas udaljavaju, poput elektronskog modela i slično. Razočaralo me da su domaći pojedini akteri radili tako da nisu htjeli popravak Ustava i Izbornog zakona, već je svako tražio mjesto za svoju političku stranku i da im se obezbijedi bolji status u Izbornom zakonu. HDZ ima tendenciju da se promijeni zakon da vječito budu vlast, isto i dio političara i političkoh stranaka to u Sarajevu želi. Tada sam počeo skupljati elemente za ovu tužbu",naveo je Kovačević.

TUŽBA DRŽAVE SE ODNOSI NA VOĐE

Govoreći o samoj tužbi, pojašnjava da to nije bila laka odluka.

"Gorko mi je ovo jer sam tužio svoju BiH koju volim. Super je dobiti potvrdu da je tačno moje mišljenje, ali meni nije lako. Ipak, shvatio sam da država nije kriva, već su krivi oni koji je vode i presuda se odnosi na njih. Krivi su oni koji učestvuju u političkom sistemu i ove stvari ili ne razumiju ili razumiju ili neće", rekao je Kovačević u emisiji ‘Istraga sedmice’.

"Problematizirao sam način izbora Predsjedništva, Zastupničkog doma i Dom naroda, ugroženo je moje aktivno pravo na način da mi iz FBIH možemo glasati samo za Bošnjake i Hrvate, a RS samo za Srbina", objasnio je on.

Najveći broj kompezacijskih mandata su konzumirale stranke na vlasti, a zbog postojanja tih mandata ovo što sada imamo nije izraz demokratske volje građana, napomenuo je Kovačević.

Naveo je primjer Doma naroda, gdje imaju 15 delegata: pet Bošnjaka, pet Hrvata i pet Srba. Ko ih bira?

Političke stranke ga biraju. Da li smo glasali ikada za njih? Tu predsjednici stranaka stavljaju sebe ili one koji su propali na izborima, ali su vjerni stranci-napominje Konačević.

Jedna od tri opcije za ovaj problem bi bila: da oba Doma naroda budu budu drastično reducirana, ukidanje Doma naroda te dva, tri zadržati u sadašnjoj formi, ali uz učešće građana

Dom naroda, kako kaže Kovačević, treba praviti proprocionalno.

"Kao standard u Evropi i zaštita demokratije: politička moć proizilazi iz brojnosti", dodaje.

Kao primjer dao je kada je u javnost „procurila“ vijest da je Miloradu Dodiku neko dao četvrtog delagata.

"Jesmo nas dvojica ili stranke dali Dodiku četvrtkog delegata? Kakve to veze ima sa građanima i glasačima? Nikakve? Da li nam je u tom pogledu oduzeto aktrivno biračko pravo pravo? U cijelosti jeste", poručuje Kovačević.

PRESUDA SE TREBA SPROVESTI ZBOG EVROPSKOG PUTA

Ako se presuda ova ne provede, sasvim je sigurno, udaljeni smo sa evropskog puta. A posebno je pitanje, napominje Kovačević, kako će političke stranke na ovo reagovati.

"Mogu reći da je implementirana samo kada nestaju razlozi za podnošenje tužbe i samo ja mogu reći da sam zadovoljan rješenjima. Ako neko pokuša reći drugačije, kroz manipulacije, ja ću to osporiti", rekao je Kovačević.

Kaže, ići će ponovo na sud ako se naprave etničke izborne jedinice te jasno poručuje:

"Građani su nositelji suvereniteta. A suverenitet je sposobnost samostalnog odlučivanja bez vanjskih utjecaja, odnosno građani kao nositelji suvereniteta treba da odlučuju o svim pitanjima putem političkih predstavnika. Suverenitet se vraća u ruke građanima. A da bi naša zemlja opstala, Bosna i Hercegovina mora biti zemlja ravnopravnih građana", izričit je Kovačević.