Presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu po apelaciji Slavena Kovačevića koja će biti objavljena 29. augusta imat će veliki politički značaj u budućim pregovorima o izbornoj reformi i sporazumu državne koalicije u tom smislu.

"Ograničene ustavne reforme i izmjene izbornog zakona koje su planirane kako to najavljuje aktuelna vlast mogu se desiti samo uz skladu s važećim Ustavom, odnosno članom deset Ustava, koji kaže da se Ustav ne može promijeniti, a da se devalviraju prava iz člana dva istog tog Ustava, koji govori da se Evropska konvencija direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini. Ima prioritet, prednost u odnosu na sva druga prava", rekao je Kovačević za Klix.ba.

Kovačević naglašava da sa ovom presudom Evropskog suda nova državna vlast je zaključana, jer ne može promijeniti Ustav drugačije od onoga kako je napisano u presudi.

"U mojoj presudi ja sam osporio kroz zahtjev za zaštitom aktivnog biračkog prava da ne može niko drugi u ime nas birati članove Predsjedništva, uključujući da taj posredni ili indirektni izbor, više u Bosni i Hercegovini (Aprilski paket). Znači Bosna i Hercegovina mora biti jedna izborna jedinica i da svi građani mogu konzumirati svoje aktivno biračko pravo birajući svoga šefa države", rekao je Kovačević.

Smatra da sporazum Trojke, HDZ-a i SNSD-a u smislu izborne reforme, više nije primjenjiv.

"Nadam se pozitivnom presudom se devalvira taj element legitimnog političkog predstavljanja konstituentnih naroda koji više ne može postojati, a to su oni zapravo zatražili prilikom formiranja radne grupe za izmjene Izbornog zakona", rekao je Kovačević.

Podsjećamo, jedan dio sporazuma odnosi se na Izborno zakonodavstvo i demokratizacija izbornog procesa. Potpisnici sporazuma dogovorili su se da hitno provedu, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u skladu s odlukom ustavnog suda i presudama Evropskog suda za ljudska prava.

"Ova mjera uključuje reformu koja će štititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu BiH i odluci Ustavnog suda BiH, te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda)", stoji u sporazumu.

Podsjećamo, Kovačević se žalio Sudu jer tokom Općih izbora 2022. godine nije mogao glasati za kandidate za Predsjedništvo BiH i indirektno za Dom naroda BiH, a koji na najbolji način predstavljaju njegove političke stavove, jer nisu pripadnici tri konstitutivna naroda niti žive u odgovarajućem entitetu.

Sud je utvrdio da su takvi uslovi diskriminatorni i u suprotnosti sa članom 1. Protokola br. 12 Evropske konvencije za ljudska prava u kontekstu prava na sudjelovanje u izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Sud je utvrdio da je sadašnji politički sistem etničku zastupljenost učinio važnijom od bilo čega drugog time jačajući etničke podjele u zemlji.

Sud je utvrdio diskriminaciju i u slučaju nemogućnosti glasanja za članove Predsjedništva BiH ako ne dolaze iz određenog konstitutivnog naroda ili ne žive u određenom entitetu.