Saudijska Arabija, Egipat, Izrael i Turska - četiri regionalne sile i četiri potporna stuba na kojima je više od pedeset godina počivala cijela američka politika na Bliskom istokom - više niti zaslužuju niti trebaju imati povjerenje Washingtona, stoji u velikoj analizi koju je objavio ugledni časopis Foreign Policy. 

Analiza koju potpisuje Hisham Melhem, dopisnik pariškog radija Monte Carlo iz Washingtona, počinje podsjećanjem kako se SAD više od pola stoljeća, a pogotovo nakon iranske revolucije 1979. godine, prilikom kreiranja svojih političkih, energetskih i geostrateških ciljeva na prostoru Bliskog istoka oslanja na kompleksnu mrežu odnosa koju je vremenom ispleo sa spomenute četiri sile. 

Tokom svih tih godina SAD je sam ili sa svojim saveznicima ostvario značajne uspjehe u toj regiji, ali svijet se u međuvremenu promijenio. A sve te promjene, upozorava autor, zahtijevaju ozbiljnu, možda čak i radikalnu reevaluaciju odnosa između SAD-a i njegova "četiri bliskoistočna stuba". 

"Odavno je nestala sovjetska prijetnja zemljama Zaljeva, a SAD je u međuvremenu postao najveći proizvođač nafte na svijetu. Posljednji mirovni pregovori između Palestinaca i Izraelaca pod pokroviteljstvom SAD-a propali su prije gotovo deset godina, rješenje o uspostavi dvije države odavno je mrtvo, a Izrael već neko vrijeme vode ekstremisti koji u svojoj mesijanskoj misiji žele zavladati kompletnim palestinskim teritorijem. Nadalje, čelnici Saudijske Arabije, Izraela, Turske i Egipta krče vlastite puteve i pritom flagrantno zanemaruju temeljne interese Washingtona. Oni vjeruju da će im bliži politički, ekonomski i vojni odnosi s Rusijom, Kinom, Indijom, kao i međusobni - otvoreni ili tajni - pružiti odgovarajuću alternativu u odnosu na Sjedinjene Države. Sasvim otvoreno, četiri američka potporna stuba na Bliskom istoku sada su previše krhka da bi se Washington na njih i dalje mogao oslanjati", piše Melhem. 

Ide Azija 

Historijski faktori koji su nekada učvrstili veze sa Sjedinjenim Državama također su nestali. Sovjetskog Saveza koji je predstavljao prijetnju zemljama regije više nema. Ironično, ruski predsjednik Vladimir Putin danas gaji toplije odnose s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, Mohammedom bin Salmanom i Erdoganom, nego što ih ti čelnici imaju s Bidenom. Uloga nafte u tim odnosima također se dramatično promijenila. Nafta je pokretala američke odnose sa Saudijskom Arabijom još od Drugog svjetskog rata, pri čemu su se SAD i njegovi saveznici u Evropi i Aziji oslanjali na naftu i plin iz Saudijske Arabije i ostalih zaljevskih država u zamjenu za američke vojne garancije i sigurnost tih transakcija. Ali Sjedinjene Države više nisu jedina svjetska sila koja ima goleme ekonomske interese u Zaljevu. Azijske sile poput Kine i Indije već su uspostavile složene ekonomske i trgovinske odnose s državama Zaljeva. A sasvim je prirodno da će veća ekonomska aktivnost sa sobom donijeti i veći politički i vojni utjecaj azijskih sila... 

Gubitak saveznika 

Ponovna procjena odnosa Sjedinjenih Država sa Saudijskom Arabijom, Izraelom, Turskom i Egiptom trebala bi se odvijati u kontekstu smanjenja njihovog vojnog prisustva u regiji. Američke trupe raspoređene su svugdje: od Turske i Sirije, do Jordana, Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije, Bahreina, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Omana. Jesu li velike američke zračne baze zaista potrebne i u Kuvajtu, i u Kataru i u UAE-u? SAD bi mogao braniti svoje interese u Zaljevu (samo) održavanjem ključne mornaričke baze u Bahreinu, sjedišta svoje Pete flote.  

Mudri arapski lider svojevremeno je američkom diplomatu poručio: Želimo da budete poput vjetra, želimo vas osjetiti, ali ne i vidjeti. Bio je to dobar savjet koji bi i danas vrijedio ... U vrijeme kada je ugrožen američki demokratski sistem upravljanja, njegovo liberalno i otvoreno društvo, potpuno je ludo nastaviti podupirati i produbljivati veze s režimima na Bliskom istoku čije je politike nemoguće braniti", stoji u analizi koju autor zaključuje kristalno jasnom porukom: "Saudijska Arabija, Izrael, Turska i Egipat možda su nekoć i bili američki saveznici u regiji, ali te zemlje više ne zaslužuju takav status".