Evropska unija nikada nije Srbiji pružala toliku podršku kao Ukrajini, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić za "Financial Times". "Nemam ništa protiv Ukrajinaca. Međutim, nivo podrške EU Ukrajini, dodeljivanje statusa kandidata za članstvo u EU u roku od godinu dana od datuma podnošenja zahteva i moguće otpočinjanje pregovora o članstvu sledeće godine pokazuje nam da takva politička podrška nikada nije postojala za nas", rekao je Vučić. Britanski list ukazuje da je Kijev podnio zahtjev za članstvo u februaru 2022, nekoliko dana nakon početka sukoba u Ukrajini, a samo četiri mjeseca kasnije dodjeljen je status kandidata. Nasuprot tome, Beograd je čekao više od četiri godine za početak pregovora o članstvu. Stoga list konstatuje da su pojedini lideri Zapadnog Balkana frustrirani što Ukrajina prestiže njihove zemlje u pridruživanju EU. Pregovori Srbije i EU su u zastoju zbog nekoliko pitanja, među kojima je i, kako piše "Financial Times", neuspjeh Beograda da normalizuje odnose sa tzv. Kosovom. Osim toga, Srbija je jedina država Zapadnog Balkana koja nije uvela sankcije Rusiji, što je, kako se navodi u tekstu, umanjilo njene izglede za članstvo u EU. List podsjeća i na još jedan bezuspješan sastanka u okviru dijaloga Beograda i Prištine u četvrtak u Briselu i ukazuje da je potom visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnosti Josep Borrell rekao da "bez normalizacije neće biti evropske budućnosti ni za Kosovo, ni za Srbiju". Ipak, Vučić za "Financial Times" kaže da odlaganje članstva ne odražava realnost u Srbiji, za koju ističe da je "u mnogo boljem stanju nego što su bile Rumunija i Bugarska 2007, kada su ušle u EU". Vučić je ukazao i na opadajuću sposobnost EU da primi nove članice. U tekstu se pominje i nedavno održan 18. Bledski strateški forum sa kog je predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel poručio da Evropska unija mora da bude spremna na proširenje do 2030. godine, ističući da to podrazumijeva zemlje Zapadnog Balkana. Nakon te Mišelove izjave, albanski premijer Edi Rama je doveo u pitanje navedenu ciljnu godinu, primećujući da slučaj Ukrajine pokazuje da rat može da ubrza pristupanje. "Ko treba koga da napadne na ovom panelu da brže dobije članstvo?", upitao je u šali Rama na jednom od panela, pa dodao da "Bugarska može da napadne Sjevernu Makedoniju, Hrvatska može da napadne Srbiju, Srbija može da napadne Kosovo, a Bosna može napasti samu sebe".