Hoće li radovi na autoputu kod Tešnja biti zaustavljeni? Da gradnja autoputa na trasi paneuropskog koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu ne može bez problema svjedoče primjeri obitelji Skopljak i Kurtić iz Tešnja. Iako zakon propisuje da se u zaštitnoj zoni od 40 metara ne mogu nalaziti objekti, izuzev onih s posebnom dozvolom, dva stambena objekta su ostala udaljena od budućeg autoputa tek desetak metara. Dok iz Autocesta Federacije ističu da nije kršena zakonska procedura, građani su, dok se čeka međunarodna ekspertiza, spremni zaustaviti radove na autoputu, a pravni zastupnik najavljuje krivično gonjenje odgovornih.

Ko zna zašto, tek kuće u vlasništvu Melve Skopljak i Mine Kurtić u Lepenici kod Tešnja nisu ušle u plan eksproprijacije, iako su objekti oko njih plaćeni i već porušeni. Njihove kuće su ostale u srcu gradilišta udaljene desetak metara od budućeg autoputa, prenosi Federalna televizija.

„Stanje je loše, ne može se trpjeti, prašina, kamioni, mašine, buka, ali izađem opet, začepim nos, da vidim“, priča Mina Kurtić.

„Grmi, lupa, dovuku kamion, natovare ga, a kad ga istresu, džehenem!“, dodaje Melva Skopljak.

Kako se moglo dogoditi da su dva stambena objekta ostala gotovo 30 metara unutar zaštitne zone autoputa, a da je, kako tvrde nadležni, građevinska dokumentacija urađena u skladu sa zakonom. Zašto nam, onda, treba međunarodna ekspertiza upravo onih koji su nam osigurali novac da ovaj posao uradimo kako treba?

„Greške se dešavaju, ali te greške treba ispraviti. Ako neko pogriješi, uredu, ali hajmo ispraviti to da bude kako treba“, govori nam Alija Kurtić, stanovnik Lepenice kod Tešnja.

Ove porodice su putem pravnog zastupnika upozoravale „Autoceste Federacije kao investitora da život, kako tokom gradnje tako i poslije završetka posla, na ovoj udaljenosti od autoputa nije moguć.

„Sve najavljene posljedice su nastupile, što su potvrdili i stalni sudski vještaci građevinske struke, koji su kazali da su ugrožene statike ovih objekata, a vještak zaštite okoliša je kazao da su već nastupile i da prijete još veće posljedice po zdravlje ljudi koji žive u ovim domaćinstvima“, ističe Mustafa Alić, pravni zastupnik porodica Skopljak i Kurtić.

Zakon propisuje zaštitni pojas od 40 metara. Sada je to gotovo četiri puta manje. U Autocestama FBiH ističu kako se, u trenutnom okolnostima, eksproprijacija ne može izvršiti. Građani traže upravo to.

„Ukoliko ne ispoštuju ove uslove koje smo naveli, spremni smo da uđemo i zaustavimo radove“, poručuje Muhamed Kurtić, sin Mine Kurtić.

„Uz njega smo tu, u svakom momentu, za bilo šta“, dodaje Alija Kurtić.

Nadležnima je ostavljen rok od osam dana da uđu u postupak eksproprijacije ova dva objekta.

„U protivnom ćemo, prije svega, tražiti krivičnu odgovornost pojedinaca koji su nam zajamčili da do ovih posljedica neće doći, a nakon toga ćemo kod Ustavnog suda i kod nadležnih sudova pokrenuti privremene mjere zabrane gradnje“, ističe Alić.

Uz mjere podrške koje su trenutno, s ciljem zaštite navedenih porodica poduzeli, iz JP Autoceste FBiH su nas pismeno izvijestili da će, s obzirom da ovu dionicu od Putnikovog brda do Medakova, dugu 8,5 kilometara vrijednu 167 miliona eura finansira Evropska banka za obnovu i razvoj, ovdje biti angažirani i međunarodni konsultanti.