Zvaničnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska nastavljaju sipati uvrede na račun države BiH i vrijeđati inteligenciju svakog razumnog čovjeka u ovoj zemlji.

Nakon što poslanici Trojke u Predstavničkom domu Parlamenta BiH jučer nisu pristali da glasaju za ugovor o kreditu s Evropskom investicijskom bankom, a koji je namijenjen realizaciji projekta Medicinski kampus u Banjoj Luci, od jučer, uglavnom zvaničnici SNSD-a 'plaču i kukumaču' za stranim parama na koje će izgleda morati još sačekati, piše Raport.ba.

Poslanicima SNSD-u krivi su svi oni koji bi da se do u detalje razjasne odredbe Ugovora sa Evropskom investicijskom bankom, naročito jer u tom ugovoru postoje klauzule o sankcijama, a koje su veoma detaljne i opširne i zabranjuju i direktnu i indirektnu povezanost s kreditom EIB-a svih osoba koje su pod sankcijama i Sjedinjenih Američkih Država.

Plaču za stranim parama, a sad im treba država BiH kao garant

A, pod takvim sankcijama jeste i ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, a ministarstvo s kojim on rukovodi je nosilac projekta Medicinski kompleks za koji je EIB spreman izdvojiti 75 miliona eura kreditnih sredstava. Inače, ukupna vrijednost projekta je 105 miliona eura.

Raport je već pisao o tome kako se u Ugovoru s EIB-om ne spominje ime Alena Šeranića i da je kao odgovorna "tehnička osoba" naveden Šeranićev pomoćnik Mladen Dulić.

To što nema Šeranićevog imena u Ugovoru, od jučer je glavni argument SNSD-ovcima za pravdanje da je klauzula o sankcijama ispoštovana, međutim niko se ne bavi s pitanjem, a šta je s odredbama o sankcijama koji zabranjuju bilo kakvu povezanost osoba uključenih u projekat sa sankcioniranim osobama.

Jasno je da su Dulić i Šeranić povezani prirodom posla, a niko ne govori o tome hoće li Dulić "glumiti" šefa Šeraniću dok traje realizacija ovog projekta, ili će Šeranić kao ministar ostati i dalje nadređeni Duliću, pa i u ovom projektu.

Šeranić je danas u sramotnoj izjavi za medije u RS optužio Bosnu i Hercegovinu, baš kao da entitet RS nije dio BiH da "Bosna i Hercegovina samo traži razlog da se ne odobri projekat Evropske investicione banke Republici Srpske za medicinski kompleks".

No, rekao je Šeranić i nešto što naslućuje da je o njegovoj ulozi kao osobi sa crne liste SAD u projektima EIB-a moguće već bilo riječi u nekim zatvorenim krugovima, samo javnost to ne zna. Naime, Šeranić je kukajući za novcem iz EU koju on i ostali SNSD-ovci stalno kritikuju i optužujući državu BiH od koje i Šeranić i SNSD očekuju da im bude garant za kredite i da se "zažmiri" na to što će s tim parama upravljati osobe s crne liste, kazao "da se iz naftalina vadi nešto što je davno riješeno kada je riječ o njegovom učešću u svim projektima koji se odnose na Evropsku investicionu banku."

Mediji iz RS nisu prenijeli je li Šeranić pojasnio "šta je to davno riješeno u vezi s njegovim učešćem u projektima EIB-a" i da li to znači da je njegova uloga već bila problematizirana, pa je odlučeno, da se on povuče, a da se kao "odgovorna" osoba ubaci Dulić.

Podsjećamo, Raport je kontaktirao Evropsku investicijsku banku i pitali smo da li im je prijavljeno da je Šeranić na crnoj listi SAD, kao i kako može Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS na čijem je čelu osoba s crne liste biti nosilac projekta EIB-a, koji istovremeno propisuje oštre kriterije za upravljanje njihovim kreditom.

Iz EIB-a nisu navodili Šeranićevo ime ali su, između ostalog, odgovorili da od BiH kao zajmoprimca očekuju da osigura provedbu i projekta Medicinski kompleks u Banjoj Luci “u potpunom skladu s obvezama koje se odnose na sankcije i druge zahtjeve sadržane u ugovornoj dokumentaciji.”

"Ne laje pas zbog sela, nego zbog sebe"

Jasno je da se u entitetu RS, gdje je veliki broj zvaničnika na visokim funkcijama uključujući Milorada Dodika, Željku Cvijanović, Radovana Viškovića, Nenada Stevandića pod sankcijama SAD, a neki od njih i Ujedinjenog kraljevstva, plaše da bi potpuna eliminacija osoba s "crne liste" iz sfere odlučivanja o raspolaganju milionskim kreditima ugrozila svakog od njih, pa se navodnim, izmišljenim napadima "iz BiH na RS", što je apsurdno, brane od te mogućnosti i strahuju da se oni, crnolistaši, neće ništa pitati o upravljanju s tim novcem ako se klauzule o sankcijama budu dosljedno primjenjivale.

S druge strane i evropske bankarske institucije koje u svojim ugovorima, odnosno klauzulama o sankcijama odnedavno kao sankcionisane osobe tretiraju i one koje su sankcionirale SAD, što ranije nije bio slučaj, morale bi decidnije insistirati na ispunjenju uvjeta koje su sami postavili. A, ne da ih tumače i o njima odlučuju oni koji su sankcionirani ili su u bliskoj vezi s njima.