Glavni junak naše današnje priče je Juraj Neidhardt, arhitekt, profestor, jedan od pionira suvremenih dostignuća građevinarstva i arhitekture u Bosni i Hercegovini.

Juraj Neidhardt se rodio na današnji dan 1901. godine u Zagrebu. 

U Bosnu i Hercegovinu došao je 30-ih godina prošloga stoljeća iz Le Corbusierovog ateljea, a na poziv arhitekta Dušana Grabrijana.

Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Juraj Neidhardt je u tekstovima objašnjavao svoju ideju o nastanku bosanskog pola svjetske suvremene arhitekture, a projektantskim idejama i ilustracijama je dopunjavao svoje tvrdnje. Juraj Neidhardt je iz Grabrijanovih postavki izvlačio svevremenske vrijednosti arhitekture. Njegovo daljnje djelovanje bilo je sublimirano u brojnim natječajnim i drugim radovima – sintezi univerzalnog i regionalnog, uvijek čisto stojeći na pozicijama moderne arhitekture.

Tokom 1938. godine bio je zaposlen u preduzeću "Jugočelik", u čiji sastav su ušli i: rudnici željezne rude i Željezara u Varešu. Tada je započeo projektiranje i izgradnju radničkih naselja u rudarskom bazenu Srednje Bosne (Zenica, Vareš, Ilijaš, Breza, Kakanj i Ljubija).

Oblikovao je radničke kuće, od čije dispozicije, opreme i okoliša je očekivao da utemelje kulturu stanovanja jedne cijele generacije prema poznatom sloganu da ljudi grade kuće, a kuće grade ljude. Tokom studiranja u Beču na Akademiji likovnih umjetnosti i za vrijeme rada u bečkom ateljeu čuvenog arhitekta Petera Behrensa, Neidhardt je izradio vrlo inovativan projekt za aerodrom.

Pored projekata u glavnom gradu Hrvatske, Juraj Neidhardt je obilježio moderno doba bh. athitekture stvorivši neke od kultnih objekata u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Njegovi projekti su:

-Paviljon i ljetna pozornica na Ilidži, projekt iz 1938. godine.

- Stambene zgrade u Alipašinoj ulici u Sarajevu, iz 1958. godine.

 -Dom izvidača u Sarajevu.

-Filozofski fakultet u Sarajevu, iz 1959.

-Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu, iz 1965. godine.

-Skupština Bosne i Hercegovine (današnji Parlament BiH) u Sarajevu, iz 1980.

-Urbanističko rješenje jezgre, naselje Marijin dvor u Sarajevu.

Također, Radničko naselje Vareš Majdan, izgrađeno nakon Drugog svjetskog rata prema urbanističkom projektu Juraja Neidhardta iz perioda 1939/40., proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Velikan našeg doba, Juraj Neidhardt umro je u Sarajevu 13. jula 1979. godine,  a jedna ulica u glavnom gradu BiH nosi njegovo ime.

(SB)