Piše: Đuro KOZAR (Oslobođenje)

U ljeto 2022. godine tadašnji ministar obrane BiH Sifet Podžić, prilikom jednog susreta, rekao mi je da je načelniku Zajedničkog štaba Oružanih snaga, generalu Senadu Mašoviću, istekao četvorogodišnji mandat i da je o tome službeno obavijestio Predsjedništvo BiH, ali mu nije odgovoreno. Tadašnji član kolektivnog šefa države Milorad Dodik, kojem inače vojska u njegovoj državi nikad nije bila važna, ignorirao je svoju obavezu da predloži da se jedan general Srbin postavi umjesto Mašovića. Mandat tadašnjeg Predsjedništva se završio, a novi načelnik ZŠ-a nije imenovan. U međuvremenu su generali iz srpskog naroda - Gojko Knežević, Radovan Ilić i Radovan Jović - ispunili uvjete za odlazak u penziju, što znači da bi jedan brigadir Srbin trebao dobiti generalski čin da bi po formaciji uopće mogao biti imenovan za načelnika ZŠOS-a. Iz NATO Štaba u Sarajevu i misije EUFOR-a upozoravali su na to da su istekli mandati generalima i da bi, sukladno Zakonu o službi u OSBiH, Predsjedništvo trebalo osigurati tranziciju generalskog kora.

Kad se imenuje novi načelnik Zajedničkog štaba Srbin, on će, poslije Miladina Milojčića, biti drugi general iz srpskog naroda na toj dužnosti. Od 2006. načelnici ZŠ-a su također bili Sifet Podžić, Ante Jeleč i pomenuti Mašović. Kada bude postavljen novi načelnik ZŠ-a, bit će imenovani i njegovi zamjenici - Bošnjak za operacije i Hrvat za resurse. O tome je postignuta suglasnost, kao i o tome da na čelu Četvrte pješačke brigade bude Hrvat (komanda u Čapljini), komandant Pete pješačke - Bošnjak (Tuzla), a komandant Šeste pješačke - Srbin (Banja Luka). Međutim, nesuglasice su nastale o tome tko će biti komandant Operativne komande budući da je predloženo da na tom mjestu bude Hrvat, ali to nije bilo prihvatljivo članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću, koji tu poziciju traži za Bošnjaka. Naime, od formiranja Oružanih snaga na čelu Operativne komande bili su generali Srbi i Hrvati i nijedan Bošnjak, pa bi bilo logično da se to mijenja. Bošnjacima su, inače, po novom planu, predviđene još dvije generalske pozicije - komandanta Komande za podršku, gdje su do sada već bila dvojica Bošnjaka, kao i mjesto generalnog inspektora na kojem se sada nalazi general iz tog naroda. Neke se rokade, ako ima volje, mogu izvršiti.

Inače, smatra se da je funkcija komandanta Operativne komande važnija od one u Komandi za podršku, jer Operativna, smještena u bazi Butmir kod Sarajeva, u svojoj nadležnosti ima brigade koje su temelj operabilnosti vojske i u njihovo naoružanje i opremanje se najviše ulaže. U toj komandi je i Bataljonska grupa lake pješadije, koja ima 850 vojnika i deklarirana je po najvišim standardima NATO-a. Na vježbi ove formacije na Manjači 2021. godine njeni pripadnici su pokazali izuzetnu posvećenost, entuzijazam i profesionalnost, a za njihov uspjeh zaslužni su i oni koji su ih na različite načine podržavali tokom cjelokupnog realiziranja ovog značajnog događaja. Oružane snage BiH potvrdile su visok nivo odgovornosti, obučenosti i spremnosti za izvršenje zakonom propisanih zadataka. Naravno, velika je važnost i Komande za podršku, čije je sjedište u Banjoj Luci, a njen prvi komandant Mirsad Gutić, general u penziji koji živi u Tuzli, pričao mi je da je sve što ova komanda radi u funkciji jačanja brigada i podsjetio da su u njenom djelokrugu personal (komanda u Banjoj Luci), obuka i doktrina (Travnik), te logistika (Doboj).

Do sada je na 13 generalskih pozicija u Oružanim snagama bilo: pet Bošnjaka, četiri Srbina i četiri Hrvata i tako bi trebalo ostati budući da je bošnjački narod najbrojniji. Sada su iz bošnjačkog naroda u OSBiH samo dvojica generala (Senad Mašović i Mirsad Ahmić) budući da Predsjedništvo BiH u prošlom mandatu nije unaprijedilo brigadire Rusmira Mrkovića i Emira Kliku, koji su na generalskim pozicijama, a nisu dobili čin generala. Također, zbog istih razloga za generalske činove ostali su uskraćeni brigadiri Zoran Dunović i Zdravko Rezo. Treće bošnjačko generalsko mjesto ostalo je upražnjeno nakon što je sa pozicije zamjenika komandanta Operativne komande aktivnu vojnu službu napustio general Kenan Dautović, a umjesto njega nije postavljen drugi general. Tko god bio član budućeg generalskog kora, mora imati u vidu da zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine zahtijeva visoku razinu obučenosti i pripremljenost Oružanih snaga za obranu i da je to prioritet. Ta zaštita podrazumijeva visoki stupanj motiviranosti i vojske da čuva državu od unutarnjih i vanjskih ugrožavanja. U ovoj priči o generalima nije naodmet podsjetiti da se zaštita suvereniteta i cjelokupne teritorije BiH ostvaruje u tri pravca: odvraćanjem potencijalnog agresora od agresije, sprečavanjem strategijskog iznenađenja i uspješnim vođenjem rata ako bi nam bio nametnut.