Velikim vojnim mimohodom i drugim svečanostima u Turskoj je obilježena 100. godišnjica uspostave Republike Turske, kao sekularne sljednice Otomanskog carstva. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan obećao je Turcima da "nijedna imperijalna sila neće moći spriječiti sreću, uspjeh i pobjedu Republike Turske".

Predsjednik Erdogan je naglasio da cijeni "svaku etapu slavne prošlosti turskog naroda". Erdogan je u Ankari položio vijenac u mauzoleju u kojem je pokopan osnivač moderne turske države Mustafa Kemal Ataturk. 

U Turskoj se 29. oktobra slavi Dan republike jer je toga dana 1923. godine Turska službeno proglašena republikom. Prvi predsjednik Republike Turske bio je slavni Mustafa Kemal Atatürk. Njegovo prezime Atatürk znači "Otac Turaka", a dodijeljeno mu je službeno 1934. godine.  

Historija bilježi da su nakon Prvog svjetskog rata sile Antante podijelile teritorij Osmanskog carstva sporazumom u Sèvresu 1920. godine. Osmansko Carstvo izgubilo je sve teritorije izuzev Anadolije i Trakije. Čak je i teritorij današnje Turske podijeljen u više dijelova, pa je tako Grčkoj obećana Smirna (današnji İzmir) i dio zapadne Anadolije, Italija je trebala dobiti područje Adane, a Francuskoj je uz Siriju trebala pripasti i Cilicija. U istočnom dijelu današnje Turske gdje se nalaze gradovi Kars, Ardahan i Erzurum trebala je biti osnovana armenska država dok je južno i istočno od Eufrata trebala nastati autonomna kurdska regija. 

Svi ovi planovi na kraju su pali u vodu, nakon što je Mustafa Kemal-paša organizira 19. maja 1919. politički i vojni ustanak protiv ovih planova. Turskoj je tada značajnu podršku pružila Rusija pod vođstvom Lenjina koji je vjerovao da bi se i Turska mogla pridružiti komunističkom bloku. 

Nakon pobjede Turaka, 24. jula 1923. sporazumom iz Lausanne promijenjen je prijašnji sporazum iz Sèvresa. Ovim ugovorom uspostavljene su današnje granice Turske.