Novo istraživanje nudi nadu osobama koje se oporavljaju od poremećaja ovisnosti o alkoholu, otkrivajući sposobnost mozga da brzo popravi štetu nakon prestanka konzumiranja alkohola.

Ovisnost o alkoholu često rezultira stanjivanjem moždane kore, što utječe na kognitivne funkcije. Nova američka studija pokazuje da oni koji prestanu piti osjećaju povećanje kortikalne debljine. Poboljšanje se događa brzo unutar prvog mjeseca, nastavljajući se tokom 7,3 mjeseci dok se kortikalna debljina ne podudara s onom kod osoba koje ne konzumiraju alkohol.

Velik zdravstveni problem

Prethodnim istraživanjima nedostajale su informacije o opsegu i brzini oporavka. Razmjer regionalnog oporavka kortikalne debljine tokom duljeg razdoblja apstinencije (npr. dužeg od 6 mjeseci) nije poznat, pojašnjava Timothy Durazzo sa Univerziteta Stanford.

Ovisnost o alkoholu pogađa 16 miliona osoba u SAD-u, što ga čini hitnim zdravstvenim problemom. Razumijevanje poremećaja ključno je za liječenje i destigmatizaciju tih ljudi.

Kronična konzumacija alkohola remeti strukturu i funkciju mozga, čineći donošenje kvalitetnijih odluka o zdravlju težima. Na primjer, prefrontalni korteks, ključan za donošenje odluka, postaje manje aktivan.

Šta je pokazalo istraživanje?

Durazzovo istraživanje ispituje kako zdravstveni uvjeti, pušenje, psihijatrijski poremećaji i upotreba supstanci utječu na debljinu moždane kore u oporavku ovisnosti od alkohola. 88 sudionika ovisnih o alkoholu podvrgnuto je skeniranju mozga nakon sedam dana, mjesec dana i 7,3 mjeseci apstinencije. Samo ih je 40 ostalo apstinentno cijelo to razdoblje tokom studije. 45 osoba koje nisu bile ovisne o alkoholu služilo je kao kontrolna skupina.

Magnetskom rezonancom izmjerena je kortikalna debljina u 34 moždane regije. Oporavak je bio značajan u 25 od 34 regije nakon 7,3 mjeseca, pri čemu su 24 dosegle kortikalnu debljinu kontrolne grupe.

Kortikalno zadebljanje splasnulo je brže u periodu od sedam do mjesec dana kod sudionika koji su apstinirali od alkohola. Pušači i oni s visokim krvnim tlakom ili visokim kolesterolom imali su sporiji oporavak u određenim područjima.

Nije pronađena značajna povezanost između promjena debljine moždane kore i zloupotrebe droga ili psihijatrijskih poremećaja. Prestanak pušenja, isto tako, može pomoći u oporavku, pokazala je studija, koja je objavljena u časopisu Alcohol.

Ograničenja studije

Iako studija pruža nadu i uvide u oporavak mozga, njezina je primjenjivost ograničena zbog male veličine uzorka sudionika. Isto tako, ne bavi se utjecajem na rad mozga.

Autori istraživanja preporučuju veće studije za istraživanje neurokognitivnih aspekata oporavka kortikalne debljine tokom apstinencije od ovisnosti o alkoholu, uzimajući u obzir neobjašnjene varijable poput genetike i fizičkog zdravlja.

Zaključno, studija naglašava dobrobiti dugotrajne trijeznosti na morfologiju mozga i pojačava prednosti oporavka od ovisnosti o alkoholu, temeljenog na apstinenciji, piše Science Alert.