Prema službenim podacima koje je objavila Poreska uprava Federacije BiH za prvih devet mjeseci ove godine, Sarajevski kanton bilježi najveću ekonomsku aktivnost i apsolutni je lider po obimu novčanih transakcija registriranih putem fiskalnih uređaja. Udio Sarajevskog kantona u ukupnom prometu Federacije BiH iznosi ravno 30 posto, što znači da se skoro svaka treća marka u Federaciji BiH obrne u Sarajevu, odnosno u sarajevskih deset općina.

Vodeća je općina Novi Grad s udjelom transakcija od 8 posto, što ovu općini dovodi na čelo lokalnih zajednica – općina i gradova - ispred Tuzle, Zenice, Mostara, Banja Luke... U Sarajevskom kantonu su četiri općine s prometom iznad milijarde KM - Novi Grad, Ilidža, Centar i Novo Sarajevo. 

Na drugom mjestu je Tuzlanski kanton s udjelom u federalnom prometu od 18,23 posto. U ovom kantonu vodeći je grad Tuzla s registriranim fiskalnim prometom od 2,7 milijarde KM, što je treći najbolji rezultat u Federaciji BiH, odmah iza Novog Grada i Ilidže. I u Tuzlanskom kantonu četiri općine imaju promet veći od milijarde KM - Tuzla, Lukavac, Živinice i Gračanica. Ovom kvartetu uskoro će se pridružiti i Gradačac s prometom od 989 miliona KM.  

Na trećem mjestu je Zeničko-dobojski kanton s udjelom od 15,72 posto. Vodeći grad u ovom kantonu je Zenica s promet iznad dvije milijarde KM te Tešanj s prometom od 1,7 milijardi KM. To je vjerovatno najbolji rezultat u državi s obzirom na činjenicu da Tešanj ima svega 46 hiljada stanovnika. Primjera radi, sarajevska općina Stari Grad ima 38 hiljada stanovnika, 10 hiljada manje nego Tešanj koji pak ima tri puta veći obim evidentiranih transakcija od ove sarajevske općine. Uz to, Zeničko-dobojski kanton je među vodećim u Federaciji po obimu izvoza. 

Na četvrtom mjestu je Hercegovačko-neretvanski kanton s udjelom u transakcijama od 9,61 posto, u kojem je vodeći grad Mostar s udjelom od 5,82 posto. Obim transakcija u Mostaru iznosi 2,6 milijardi KM, što ga svrstava na četvrto mjesto, iza prvoplasiranog Novog Grada, drugoplasirane Ilidže i trećeplasirane Tuzle. U ovom kantonu evidentan je veliki nesrazmjer između Mostara i ostalih osam općina čiji je zajednički udio u transakcijama manji nego udio Mostara. Šokantan je podatak da općina Neum ima simboličan promet od svega 88 miliona KM, i udjelom od 1,19 posto, što indicira na rasprostranjenu utaju poreza. 

Na petom mjestu je Srednjobosanski kanton s udjelom od 9,56 koji je po obimu prometa skoro dostigao Hercegovačko-neretvanski kanton. Sjedište ovog kantona smješteno je u Travniku, no najveći promet preko fiskalnih uređaja ostvaruje općina Vitez (896 miliona KM) skoro 250 miliona više nego Travnik. U ovom kantonu ni jedna općina ili grad ne bilježi promet veći od milijarde KM, no ovaj kanton je karakterističan po prilično uravnoteženoj moći svojih 11 općina i gradova. 

Na šestom mjestu je Zapadno-hercegovački kanton s udjelom u federalnom prometu od 7,89 posto. Vodeći u ovom kantonu je Široki Brijeg s obimom prometa iznad milijarde KM (1,3 milijarde KM) dok drugoplasiranom Posušju nedostaje svega pedesetak miliona da se upišu u listu federalnih "milijardera". Grude i Ljubuški su nešto slabiji s obimom transakcija od oko 643 odnosno 597 miliona KM u prvih devet mjeseci ove godine.  

Na sedmom mjestu je Unsko-sanski kanton s udjelom u federalnom prometu od 5,65 posto. Vodeći je grad Bihać koji je nadomak milijarde KM, a solidan rezultat bilježe još dvije općine - Cazin (675 miliona KM) i Sanski Most (414 miliona KM). 

Posljednja tri mjesta zauzimaju Livanjski kanton, s udjelom od 1,75 posto, Posavski kanton s udjelom od 1,33 posto te Bosansko-podrinjski kantona s udjelom od svega 0,78 posto. Sva ova tri kantona zajedno, imaju skoro duplo manji promet od sedmoplasiranog Unsko-sanskog kantoa, a deset puta manji od Sarajevskog kantona. 

(SB)