„Hronika izgubljenog stoljeća“ je književni prvijenac Amera Kapetanovića čija je promocija održana sinoć u Historijskom muzeju u Sarajevu.

Autor kaže da se radi o knjizi o Bosni, odnosno o "nekom prokletsvu koje se povijesno nadvilo na BiH i prati nas do današnjih dana."

„Knjiga je tome kako povijest i geopolitika povijesti ima svoje reprekusije na današnjost i kako postoji srebrna nit koja to sve povezuje“, pojasnio je Kapetanović. 

„Služeći se arhivskom građom, pruskim diplomatskim depešama i pismima pruskih konzula u Sarajevu, Amer Kapetanović napisao je uzbudljiv roman o političkim prilikama i sudbinama u Bosni i Hercegovini pred austrougarsku okupaciju i nakon nje. Mnogi likovi ovog romana, poput konzula, nisu izmišljeni: osmanlijske paše, austrougarski činovnici, Hadži Lojo, Benjamin Kalay, napisao je o knjizi njen urednik Kenan Efendić iz izdavačke kuće „Vrijeme“.

Kapetanović se na sarajevskoj promociji prisjetio početka kako je sama priča nastala 2008. godine tokom službovanja u Ambasadi BiH u Berlinu. Sve je krenulo od tada kada mu se javio, kako on kaže, čovjek koji se zove Milenko Goranović.

„Tog jesenjeg dana nazvao je ambasadu. Dogovorili smo se nađemo na jednoj kafi. I Milenko je došao sa punom torbom dokumenata iz kraljevskog arhiva u Potsdamu. On mi je tada pokazao dokument, pismo kavaza Rize iz Pruskog konzulata u Sarajevu 1882. godine, u kojem se on, obični nadničar, radnik drzne se da prvo piše Bismarcku, pa kad mu Bismarck ne odgovori piše direktno kralju Wilhelmu.

Onda mi pokaže pismo prvog pruskog konzula iz Sarajeva u kome on u nekoliko paragrafa secira društveno-političko stanje u BiH koje, ako zažmirite, promijenite kostime, i spustite se u današnje vrijeme, nije se puno promijenilo“, dodao je Amer Kapetanović.

Ta spoznaja da se za 150 godina nije mnogo toga promijenilo bio je motiv da se Kapetanović odluči pisati „Hroniku izgubljenog stoljeća“. Spisi, diplomatske depeše bili su na staronjemačkom jeziku. Samim tim dugo je trajao proces rada na romanu.

Govoreći o svom djelu, Kapetanović je naglasio da je riječ o Bosni i Hercegovini i njenoj sudbini ispričanoj kroz karakter šest njemačkih likova, odnosno konzula koji su službovali u našoj zemlji.

Efendić je za „Hroniku izgubljenog stoljeća“ kazao da se radi o historijskom romanu.

Amer Kapetanović je karijerni diplomata i bivši novinar. Nakon dvadesetak godina rada u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, uključujući i službovanje u Berlinu, karijeru je nastavio u Vijeću za regionalnu saradnju (RCC), regionalnoj međuvladinoj organizaciji sa sjedištem u Sarajevu.

Autor je brojnih publikacija, analiza i novinskih članaka. Objavio je knjigu Vanjska politika Bosne i Hercegovine – između izazova i slabosti (FES – Buybook, 2004) te uredio publikaciju grupe autora Nasljeđe mira – Bosna i Hercegovina 20 godina poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma (FES, 2015).

S.G.