Američka agencija za istraživanje i analizu Gallup, smještena u Washingtonu, provela je istraživanje među građanima Ukrajine i Rusije, s ciljem da sazna kako Rusi i Ukrajinci doživljavaju i podnose posljedice rata u ovom dijelu svijeta.

Prema istraživanju, većina Rusa smatra da im ratna dejstva idu u prilog. Gallupova anketa je pokazala da je percepcija stabilnosti kod Rusa ostala konstantna, pri čemu je samo jedan od pet ispitanika rekao da se osjeća pod stresom, tugom ili ljutnjom, u poređenju sa 36% Ukrajinaca. Sedamdeset pet posto anketiranih Rusa reklo je da su zadovoljni svojim ličnim slobodama, a ta brojka se samo povećavala od početka rata. Međutim, postotak Rusa koji su izjavili da su zadovoljni svojim životnim standardom pao je za 8% u odnosu na prošlu godinu, a povećan je broj onih koji su izjavili da im je ponekad teško osigurati redovnu ishranu, navodi Gallup.

Većina Rusa ostaje apatična prema ofanzivi koju vodi predsjednik Vladimir Putin, prema drugoj analizi, ali vjeruju da bi protivljenje ratu značilo da će Zapad uništiti Rusiju. Brza intervencija Moskve nakon globalnih sankcija spasila je zemlju od totalnog ekonomskog kolapsa, a stanovništvo se "prilagodilo" na nove uvjete koji nisu drastično drugačiji u odnosu na one prije rata, navodi se u studiji globalne istraživačke mreže Carnegie Endowment for International Peace.

Neki u Putinovoj najvitalnijoj bazi podrške – uglavnom radnici u javnom sektoru i oni koji se oslanjaju na državnu pomoć – čak su vidjeli da njihovo bogatstvo raste, dok Moskva odobrava velike socijalne isplate i povećanja plaća. Većina Rusa zna da se rat neće uskoro završiti, ali "radije se koncentrišu na svoje živote", napisali su autori.

Simpatije prema Ukrajini su "razvodnjene i zamijenjene" žrtvama rata između Izraela i Gaze, rekao je stručnjak za geopolitiku Samir Puri australskom javnom servisu ABC News. A ako američki zakonodavci uspiju da smanje vojnu pomoć Kijevu — što mnogi republikanci žele — to bi moglo dovesti do mračne budućnosti Ukrajine, pri čemu Puri povlači paralele sa sporim vojnim povlačenjem iz Vijetnama i Afganistana.

Ipak, iznenadni kolaps Ukrajine još uvijek je malo vjerojatan, smatra Puri, jer bi NATO “veoma direktno snosio teret”. I dok je ambicija Rusije na početku rata bila da proizvede promjenu političkog vodstva u Kijevu, Moskva bi se sada mogla nadati da će jednostavno pripojiti neke od istočnih ukrajinskih pokrajina. Ostaje samo pitanje – da li Rusija još uvijek želi „ići do kraja i zauzeti Kijev”.