Izbori, od strane mnogih označeni kao historijski, održani su tokom vikenda na Tajvanu. Novi predsjednik te zemlje postao je William Lai Ching-te, veliki protivnik bilo kakvom dogovoru sa susjednom Kinom. On se sada suočava sa tri velika izazova - mandatom bez podrške parlamentarne većine, opozicijom koja želi da pokrene trgovinski sporazum sa Kinom, i ono najvažnije, Pekingom koji više nego ikada prije prijeti vojnom akcijom na otoku, upravo zbog izbora novog predsjednika.

Lai Ching-te je iz Demokratske progresivne stranke (DPP) odnio je pobjedu na predsjedničkim izborima, ali je njegova partija izgubila kontrolu nad parlamentom.

Prije samih izbora, Kina je Laija nazvala opasnim separatistom. Kina je odmah poručila da je većina birača glasala protiv njega, a Kancelarija za tajvanske poslove navela je da DPP "ne može predstavljati glavno javno mnjenje" na Tajvanu.

Tajvan (Foto: Profimedia)

Teške četiri godine

Lin Fei Fan, bivši zamjenik glavnog sekretara DPP-a, rekao je agenciji Reuters da je "prilično zabrinut" zbog toga što bi nova vlast mogla imati "vrlo teške" četiri godine, posebno po pitanjima vezanim uz Kinu.

Rekao je da bi opozicioni poslanici, koji zajedno čine zakonodavnu većinu, mogli da pojačaju svoje odnose s Kinom i zatraže ponovno pokretanje kontroverznog sporazuma o razmjeni usluga sa Kinom koji je Tajvan odbacio prije deset godina nakon masovnih protesta.

I najveća tajvanska opoziciona stranka Kuomintang (KMT) i mala Tajvanska narodna stranka (TPP) vodile su kampanju za ponovno pokretanje trgovinskog sporazuma o uslugama. Nijedna nije još objavila hoće li raditi zajedno u parlamentu, iako je predsjednik TPP-a Ko Ven Je rekao da će igrati ulogu "presudne manjine".

Lai u klinču sa Pekingom

Lai i njegova stranka odbacuju kinesko polaganje prava na Tajvan i kažu da samo narod Tajvana može odlučiti o svojoj budućnosti.

Hu Sijin, bivši urednik vrlo čitanih kineskih novina "Global Times", koje podržava kineska država, a koji je i dalje istaknuti kineski komentator, napisao je na društvenim mrežama da je nebitno za koga su Tajvanci glasali kada je riječ o konačnom stavljanju otoka pod kinesku kontrolu.

"Snaga kontinentalne Kine već se osjeća ovdje, a volja 1.4 milijarde ljudi da dovrše ponovno ujedinjenje zemlje također je vidljiva", napisao je on, prenosi Reuters.

Kina je opisala glasanje kao izbor između rata i mira i upozorila birače da donesu "ispravan izbor". I upravo u toj rečenici leži razlog za veliku zabrinutost Tajvana, ali i Sjedinjenih Američkih Država. Kina nikada nije precizirala ko je „ispravan izbor“, ali je jasno da se ne misli na Laija.

"Ako izbije rat, posljedice će osjetiti svijet“

"Ovi izbori označavaju promjenu vodstva u trenutku kada su napetosti između dvije strane visoke, a očuvanje stabilnosti postalo je veći izazov", rekla je Amanda Hsiao, viša kineska analitičarka za „International Crisis Group“.

"Sukob koji uključuje Tajvan nije vjerovatan u bliskoj budućnosti jer će Peking sada prvo pomno pratiti postupke novog predsjednika i na osnovu toga donijeti odluku. Ali, ako bi došlo do izbijanja istog, posljedice bi se globalno osjetile", rekla je Hsiao.

Peking otvoreno mrzi DPP i Laija, koji je sebe jednom opisao kao "praktičnog radnika za nezavisnost Tajvana". Iako je ublažio svoju poziciju u korist statusa kvo, Peking je nastavio da ga karakteriše kao opasnog separatistu. Laijeva pobjeda mogla bi brzo da rezultira povećanjem ekonomskog ili vojnog pritiska Kine.

"U bliskoj budućnosti vjerovatno ćemo vidjeti kako Peking pokušava da upotrijebi maksimalan pritisak kako bi odredio uslove za sljedeće četiri godine pregovora između dvije strane", rekao je Ven Ti Sung, tajvanski saradnik Globalnog atlantskog vijeća. Kina je poručila da ishod izbora neće zaustaviti ujedinjenje sa Tajvanom.

To bi moglo uključivati „intenzivnu diplomatsku retoriku koja kritikuje administraciju DPP-a, ekonomske sankcije protiv izvoza, kao i veću upotrebu vojnih alata u područjima sive zone kao način da se naglasi nezadovoljstvo Pekinga“, rekao je.