Reditelj Ahmed Imamović podnio je prijavu Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo zbog zloupotrebe sredstava Fondacije za kinematografiju i dodjele stotina hiljada maraka budžetskog novca za određene filmske projekte koji nikada nisu snimljeni.

Kako je ranije objavila Slobodna Bosna , radi se o najmanje 2.150.000 KM dodijeljenog budžetskog novca za filmove koji nisu snimljeni. Sredstva su iz budžeta Fondacije dodjeljivana u razdoblju od 2002. do 2022. godine.

- Od 2017. godine u više navrata upozoravao sam da je Fondacija za kinematografiju dodijelila sredstva iz budžeta Federacije BiH za proizvodnju određenih filmova, ali ti filmovi nikad nisu snimljeni. U posljednje vrijeme, po prvi put od osnivanja Fondacije, u javnosti se iznose činjenice sa strane nekog dužnosnika Fondacije koje potvrđuju moje tvrdnje, a objavio ih je gospodin Antonio Beus, trenutni predsjednik Upravnog odbora Fondacije.

Od osnivanja Fondacije 2002. pa do 2022. financirano je više od 570 filmskih projekata iz budžeta Federacije. Uvidom u skenirano stanje koje je gospodin Beus načinio na funkciju preuzimanja, vidi se da postoji mnogo filmova s ​​napomenom zatečenog statusa - da ne postoje dokazi da je film snimljen, možda je naziv filma promijenjen, ili je opravdano, ali nema dokaza o filmu.. Beus navodi da su mnogi od ovih slučajeva ušli u zastaru, što meni kao pravna laika zvuči apsurdno, ali vrlo je moguće da je tako – kaže Imamović za Slobodnu Bosnu.

Imamović pita da li to znači da su članovi prethodnih UO Fondacije, koji su dozvolili da milijun maraka pronevjerenog budžetskog novca tek tako „odu u zastaru”, potpuno oslobođeni svake odgovornosti:

- Da li ovdje stvar funkcionira na principu za koji se davno zalagao general Rojs – "ko je jamio, jamio"? Čini mi se da je tako. Hoće li iko kazneno odgovarati za pronevjeru nekoliko milijuna maraka u Fondaciji za kinematografiju?

Pored prijave Kantonalnom tužilaštvu, Imamović je predao i zahtjev Federalnom ministarstvu finansija za izvršenje sveobuhvatnog inspekcijskog nadzora utrošenih sredstava iz Fonda za kinematografiju. Ranijom inspekcijskom kontrolom utvrđena je nezakonitost u dodjeli novčanih sredstava Fondacije za nekoliko korisnika, ali su, prema Imamovićevim riječima, izostavljeni glavni akteri cijele priče.

- To se ne može raditi pojedinačno. Iako taj Zapisnik budžetske inspekcije sadrži 71 stranicu, njime je ipak samo zagrebano po površini ogromnog problema. Zapisnikom su obuhvaćena samo dva korisnika (KFU Oktavijan i Udruženje Dokument) od desetina takvih koji su u proteklim godinama imali status “korisnika” sredstava Fondacije. Bila bi ogromna nepravda da pravi “kapitalci” I rekorderi discipline “nezakonite mužnje budžeta raznih nivoa” iz ovoga izađu neokrznuti – navodi Ahmed Imamović.

Naglašava da su većina onih koji apliciraju za sredstva Fondacije registrirane kao udruge građana, što im omogućuje da izbjegnu određene obveze koje bi kao korisnici budžetskog novca morali imati.

Imamović nije preveliki optimista kada je u pitanju utvrđivanje odgovornosti za pronevjeru sredstava iz Fonda za kinematografiju.

- Vlada Federacije je zadnji natječaj Fondacije poništila na temelju dopisa Udruženja redatelja i redatelja, odnosno onih koji su zloupotrijebili pečat tog Udruženja čiji sam i ja osnivač. I kada na to ukažete Vladi Federacije, oni kažu da je to nebitno. Dakle, Vlada uopće ne želi preispitati fiktivnost nekog dopisa.

Upozoravali smo godinama ali nitko ništa nije poduzeo, pustilo se da stvari odu u zastaru. Sada ćemo vjerojatno izgubiti i podršku BH Telecoma i zato je borba koja će preuzeti Fondaciju za kinematografiju. Uglavnom, ne piše nam se dobro. Posebno mladim filmskim autorima, koji u ovakvom poretku stvari nikada neće doći na red – kaže Ahmed Imamović.

Naš sagovornik skreće pažnju i na projekat BH Telecoma, BH Content Lab . Navodi da je u okviru ovog projekta za produkciju igranih serija i filmova za nepune tri godine potrošeno 23 milijuna KM.

- To su komercijalni projekti i za te pare se očekivalo da će se vratiti i da budu osnov za dalji razvoj filmske industrije, ali to se nije dogodilo, već su umjesto profita napravljeni ogromni gubici. Obala Art Centar je 'filter' za BH Telecom. Niko nema pristupa tamo osim ljudi koji su bliski Sarajevo Film Festivalu, to jest Obala Art Centru. Koliko sam čuo, novo rukovodstvo BH Telecoma neće više podržavati Content Lab, što znači da od razvoja te naše industrije nema ništa. Oni koji su najviše propagirali razvoj filmske industrije u BiH su uništeni – zaključuje Imamović.

(M. Radević)