Međunarodni sud pravde (ICJ) donio je odluku o hitnim mjerama koje je Južnoafrička Republika zatražila u svojoj tužbi za genocid protiv Izraela.

Južnoafrička Republika, koja snažno podupire Palestince, zatražila je od suda izdavanje devet privremenih mjera, uključujući prekid vojnih aktivnosti Izraela, dok razmatra optužbu za genocid. Presuda se ne očekuje uskoro, na nju bi se moglo čekati i godinama.

"Izrael ima genocidnu namjeru protiv Palestinaca u Gazi. To je vidljivo iz načina na koji se vodi ovaj vojni napad. Namjera da se uništi Gazu promovira se na najvišoj državnoj razini", rekao je sudu Tembeka Ngcukaitobi, advokatica Visokog suda JAR-a.

Izrael je oštro reagirao na optužbe za genocid, optužujući Južnu Afriku za "iskrivljavanje istine". Smatraju da se imaju pravo braniti i da cilja na borce Hamasa, a ne na palestinske civile.

Izraelci su tražili od sudija da odbace zahtjev Južnoafričke Republike jer smatraju da se temelji na "uvelike iskrivljenim i neutemeljenim optužbama o nepostojećem genocidu".

Šta je iznijela predsjedavajuća sutkinja?

Predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue započela je postupak koji se vodi pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), pozdravljajući predstavnike Južneofričke Republike i Izraela.

U prvom dijelu obraćanja kazala kako Međunarodni sud pravde ima nadležnost da odlučuje o zahtjevu za izricanje privremenih mjera po zahtjevu Južnoafričke republike za obustavljanje izraelske ofanzive.

Obje su zemlje svjedočile kada je predmet pokrenut prije dvije sedmice iako Izrael oštro odbacuje optužbe. Sud ne može izvršiti presudu protiv Izraela, ali bi bila politički veoma značajna.

Donoghue je istakla kako je Međunarodni sud pravde (ICJ) odbio žalbe Izraela da se optužbe odbace. "Sud zaključuje da JAR ima osnovu da podnese optužbe protiv Izraela", kazala je Donoghue podsjećajući na obaveze koje imaju države potpisnice Konvencije UN-a o genocidu, da neće počiniti genocid te da će ga spriječiti i kazniti. 

Sutkinja Donoghue započela je svoj govor osvrtom na napad Hamasa na Izrael 7. oktobra.

U nastavku govora rekla je da je Izrael u Gazi pokrenuo vojnu kampanju velikih razmjera kopnom, zrakom i morem, uzrokujući ogromne civilne žrtve, razaranje civilne infrastrukture i raseljavanje većine stanovništva Gaze.

Rekla je da je sud svjestan razmjera ljudske tragedije s kojom se ova regija suočava i da je veoma zabrinut zbog kontinuiranog gubitka života i ljudske patnje.

Istakle je da sud primjećuje da je vojna operacija koju je proveo Izrael rezultirala velikim brojem smrtnih slučajeva i povreda, kao i masovnim razaranjem domova, prisilnim raseljavanjem velike većine stanovništva i velikom štetom na civilnoj infrastrukturi.

Sudija Donoghue je rekla kako situacija u Gazi "cijepa srce" jer se bliži velika glad, pati mnogo djece što će imati dugotrajne posljedice, nemaju mogućnost da se obrazuju... Bježe iz nesigurnih mjesta u isto tako nesigurna.

Predsjedavajuća sutkinja rekla je da postoji dovoljno dokaza u sporu i da sud neće odbaciti slučaj u kojem je Izrael optužen za genocid u Gazi.

Donoghue je rekla da neke optužbe protiv Izraela koje je iznijela Južnoafrička Republika spadaju pod odredbe Konvencije o genocidu.

Međunarodni sud pravde zaključio je da prema članku 2. Konvencije o genocidu, Palestinci čine ono što on smatra "zaštićenom grupom".

"Čini se da Palestinci čine zasebnu nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku grupu, a time i zaštićenu grupu u smislu članka 2. Konvencije o genocidu", rekla je sutkinja Joan Donoghue.

Uoči izricanja mjera, palestinske pristalice su marširale prema zgradi Međunarodnog suda.

Donoghue je spomenula katastrofalnu situaciju za koju smatraju da bi se mogla dodatno pogoršati prije nego što sud donese konačnu presudu, ističući probleme s kojima se suočavaju i porodilje zbog nedostatka medicinske pomoći i skrbi.

Izricanje mjera

Na osnovu privremenih mjera koje je zatražila JAR, Sud smatra da Izrael mora u skladu sa svojom obavezom prema Konvenciji o genocidu, poduzeti mjere da spriječi ubijanje grupa, nanošenje ozbiljnih povreda i uspostavljanje mjera koje otežavaju živote te koje sprečavaju rađanje. Sud smatra da Izrael mora osigurati da njegove trupe ne čine ova djela.

"Sud smatra da izraelske vojne snage ne čine niti jedno od gore spomenutih djela", navela je sutkinja Donoghue, te da moraju dostaviti sudu izvještaj o svim mjerama koje su sproveli u roku od mjesec dana, a koje će se potom uputiti JAR-u koji će se onda moći ponovo obratiti sudu.

Međunarodni sud pravde naredio je Izraelu da poduzme sve što je u njegovoj moći da spriječi genocid  - i to odmah, istakla je sutkinja.

Kako će sud odlučivati o optužbama za genocid? 

Međunarodni sud pravde (ICJ) sastoji se od 15 sudaca, od kojih svaki ima mandat od devet godina. Trenutni suci su iz SAD-a, Rusije, Kine, Slovačke, Maroka, Libanona, Indije, Francuske, Somalije, Jamajke, Japana, Njemačke, Australije, Ugande i Brazila. Svake tri godine bira se pet sudaca, a broj uzastopnih mandata nije ograničen.

Uz 15 stalnih sudaca, stranke mogu imenovati ad-hoc suce u predmetima između dviju država – u ovom slučaju Izraela i Južne Afrike – čime broj sudaca raste na 17.

Južnoafrička Republika imenovala je Dikganga Mosenekea, bivšeg zamjenika glavnog suca zemlje, a Izrael je imenovao Aharona Baraka, bivšeg predsjednika Vrhovnog suda zemlje.

Prilikom donošenja presude, 17 sudija od čega 15 stalnih, plus po jedan iz Južnoafričke Republike i Izraela - mora odgovoriti na dva pitanja:

Prvo, je li Južnoafrička Republika ispunila osnovni uslov koji pokazuje da se njenim zahtjevom protiv Izraela može pozabaviti UN-ovom Konvencijom o genocidu iz 1948. godine. Konvencija - čiji su potpisnici Izrael i Južnoafrička Republika, koja definira šta je genocid. U ovoj preliminarnoj fazi slučaja, letvica je relativno niska.

Drugo, postoji li vjerojatan rizik od nepopravljive štete palestinskom narodu u Gazi ako se izraelska vojna akcija nastavi. Također, sudije nisu ograničene na specifične zahtjeve Južnoafričke Republike. Diskusija bi jednostavno mogla dati upute Izraelu da osigura da su njegovi postupci u skladu s međunarodnim pravom i da osigura da ne čini ništa što bi spriječilo isporuke hrane, vode ili lijekova.

Rat u Palestini

Podsjećamo, i Bolivija je ranije podnijela zahtjev tužitelju Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Karimu Khanu zajedno s Južnoafričkom Republikom, Bangladešom, Komorima i Džibutijem da istraže situaciju u Palestini. Khan je rekao da je primio zahtjev 30. novembra.

Sudije neće odlučivati o meritumu optužbi za genocid, za što bi mogle biti potrebne godine da se donese odluka.

Podsjećamo, od 7. oktobra, izraelska vojna kampanja ubila je najmanje 26.083 osobe i ranila 64.487 drugih, navode zvaničnici iz Gaze.

Nakon više od tri mjeseca rata protiv Gaze, Izrael se ne čini ništa bliže svom zadanom cilju eliminacije Hamasa i oslobađanja svih zarobljenika držanih u opkoljenoj enklavi.

U međuvremenu, Izrael je u napadima ubio više od 26.000 Palestinaca i ranjeno je desetak hiljada ljudi, a humanitarna katastrofa iz dana u dan postaje sve gora.

Međunarodni pravni pritisak sada raste širom svijeta. Osim trenutnog slučaja pred ICJ-om, izraelski predsjednik, Isaac Herzog, predmet je kaznenih prijava u Švicarskoj, dok su Meksiko i Čile uputili Izrael na Međunarodni kazneni sud.

Njemačka će poštovati odluku Međunarodnog suda pravde o hitnim mjerama u Gazi, rekao je glasnogovornik vlade uoči izricanja odluke.