Prvo je Željana Zovko, zastupnica Hrvatske demokratske zajednice, odlučila predstaviti Stari most u Mostaru, simbol grada na Neretvi, kao “hrvatsko kulturno naslijeđe” u Evropskom parlamentu u Briselu, a zatim je Sveučilište u Mostaru objavilo skandalozan plakat za ljetnu školu na kojem su uklonjene džamije koje se inače vide u blizini Staroga mosta.

Među onima koji su najoštrije reagirali i kritizirali poteze i provokacije koje dolaze iz Mostara je zastupnik Demokratske fronte, bivši novinar i Mostarac Sanel Kajan.

Kajan je za “Slobodnu Bosnu” govorio o porukama koje nam ovih dana dolaze iz Mostara, o problemima koji guše “podijeljeni” grad i drugim aktuelnostima.

Kada je riječ o spornom plakatu, za kojeg sa mostarskog Sveučilišta tvrde da je benigan prikaz koji je prikazala umjetna inteligencija, Kajan navodi da je tu zapravo riječ o sistemskom pokušaju zatiranja istine, prekrajanju činjenica, izvrtanju stvarnosti, podmetanju laži.

30 godina izmišljene historije

“A to se u Mostaru radi već 30 godina! 30 godina stvaraju neku izmišljenu historiju i nastoje je po svaku cijenu naturiti kao realnost. Posljednji primjeri su pokušaj Željane Zovko, HDZ-ove predstavnice u Evropskom parlamentu, da simbol Mostara - Stari most predstavi kao ‘hrvatsko naslijeđe’. Pogledajte samo taj nonsens! Stari most, pa hrvatsko naslijeđe?! No tu se ne zaustavljaju. Sveučilište Mostar, iako osnovano odlukama tzv. HZHB 1992/93. godine, obilježava 47 godina postojanja. Lutkarsko kazalište Mostar koje su također osnovala paradržavna tijela takozvane Herceg-Bosne 1993. godine proslavilo je, kako su naveli, 70 godina postojanja, pa su čak tim povodom izdali i Monografiju o 70 godina postojanja Lutkarskog kazališta u Mostaru. Njihov radio, zloglasna Hrvatska postaja Mostar koja je registrovana 1993. godine obilježavala je pola vijeka emitovanja programa. Takvih primjera je mnogo… Svim silama nastoje prikazati stvarnost onakvom kakva nije, želeći nekom eto dokazati kako su njihove institucije tu decenijama (prije nego li što su i nastale)”, naveo je Kajan za “SB” dodajući kako, nažalost, službeni Mostar šuti.

“Šuti, jer su na čelu Grada HDZ-ovi kadrovi. A oni sami podržavaju te lažne godišnjice, te dodane godine, tu lažnu prošlost. Ipak, začuđuje i izostanak primjerenih reakcija druge stranke u vlasti u Mostaru, a to je SDA. Njihova šutnja se može tumačiti, a tako je mnogi i shvataju, kao znak odobravanja onog što HDZ radi. A ta kampanja je nemilosrdna. Kroz sistem obrazovanja, od najmlađeg uzrasta, preko medija do institucija”, smatra Kajan.

“Svjesni su da lažirani plakat vrijeđa”

Nakon što je plakat Sveučilišta izazvao buru u javnosti, Kajan je prije zvaničnog saopćenja institucija naveo kako je Sveučilištu naređeno da povuče sporni plakat.

“Ono što pouzdano znam je da je s viših nivoa upućena zamjerka i instrukcija da se sporni plakat ukloni. Dakle, reagovali su nadležni iz Hercegovačko neretvanskog kantona (Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport HNK, op. a) i s nivoa Federacije Bosne iI Hercegovine. Dobio sam informaciju da je plakat uklonjen, ali nakon svega pola sata je vraćen. To mnogo govori. Govori o tome da su svjesni da lažirani plakat iritira pa i vrijeđa, prvenstveno Bošnjake, ali i druge koji poštuju kulturu i tradiciju jednog naroda. Vraćanjem plakata, odnosno njegovim uklanjanjem poručuju da ih nije briga za osjećaje drugih, da ih nije briga ako su time nanijeli uvredu ili štetu… A to, opet, mnogo kazuje o njima samima”, mišljenja je Kajan.

Nije miljenik medija u službi Čovića

Hercegovačkim medijima prohrvatski orijentiranim Kajan nije miljenik. Još kao novinar koji je kritizirao (ne)rad mostarske vlasti im je smetao, a kamoli sada kao zastupnik u stranci Željka Komšića, kojeg smatraju “nelegitimno izabranim članom Predsjedništva”. Zadnji put, mostarska udruženja pobunila su se protiv Kajanovog gostovanja na italijanskoj državnoj televiziji RAI koja je snimala prilog u svojim ubijenim novinarima za vrijeme rata u Mostaru.

Kajan je povodom 30. godišnjice tragičnog stradanja trojice italijanskih novinara, djelatnika televizije RAI (Marco Luchetta, Alessandro Saša Ota i Dario D’Angelo), intervjuiran za emisiju TG3 u kojoj je rekao kako je “HVO, kada je čuo iz svojih informacija da su italijanski novinari u Mostaru, u blizini Radio Mostara, počeo bjesomučno da granatira taj dio grada”.

“Protiv mene hrvatski mediji u Mostaru, ali i Zapadnoj Hercegovini, godinama provode bjesomučnu negativnu kampanju. Nastoje na sve načine da me ocrne i prikažu na najgore načine. A bar su oni u tome majstori. Laž je jedino što znaju, otkako su nastali. Kroz svoje kvazimedijsko djelovanje služe se nacističkim metodama, apsolutnim neistinama i najgrubljim podmetanjima. Idu toliko daleko da sve uključuju - i moju porodicu, suprugu, moju djecu, majku, sestru… Ne ustručavaju se ni od prijetnji. Omogućavaju fašističke komentare, prijetnje, uvrede u komentarima ispod lažnih tekstova koje objavljuju”, naveo je Kajan.

“Kada je riječ o novinarima RAI televizije, koje su 1994. godine u mjesecu januaru ubile snage HVO-a i HV-a ,rekao sam istinu. Onako kako je bilo! No istina ne odgovara HNS-u, hrvatskim medijima kao ni udrugama HVO-a. Jer su navikli na šutnju. Jer nisu navikli na reakcije. Jer se ne znaju nositi s istinom i činjenicama. Njihova saopćenja doživljavam kao jednu lošu tragikomediju. Niko ih ozbiljno ne shvata, a pisma koja pišu i šalju na adrese pojedinaca, medija, ambasada – ni sami ne shvataju ozbiljno”, naveo je Kajan za “Slobodnu Bosnu”.

Mostarske vlasti ignoriraju i Stari most

Nije to prva “istina” s kojom se mostarske vlasti ne suočavaju. Ni 30 godina nakon rušenja, a 20 od obnove, mostarske vlasti nisu obilježavale godišnjicu rušenja Staroga mosta (9. novembar, op. a), na šta je Kajan godinama upozoravao i skretao pažnju – kao novinar, građanin, a i sada kao zastupnik.

“O tome sam mnogo puta javno govorio. Kako neko može biti gradonačelnik Mostara, a ne priznavati niti na bilo koji način obilježavati dan kada su HVO I HV srušili Stari most u Mostaru?!

Sramotan i nedopustivo ignorantski odnos gradskih vlasti Mostara prema simbolu ovog grada Starom mostu seže još od njegove same obnove! Ista situacija se ponavljala iz godine u godinu, a evo na 30-tu godišnjicu rušenja Starog mosta, došli smo do trenutka kada su stanovnici Mostara molili predstavnike vlasti da organizuju bilo šta povodom obilježavanja 9. novembra, dana kada su pripadnici tzv. HVO-a i Hrvatske vojske srušili Stari most”, prokomentirao je Kajan za “SB” navodeći kako je iziritiran ovom činjenicom, a svjestan važnosti Starog mosta, kao višeznačnog simbola, odlučio u jedno djelo, jednu knjigu, objediniti period od njegovog rušenja, preko obnove do uvrštenja na UNESCO-vu listu.

“Promociju, ako Bog da, zakazujem za 9. novembar tekuće godine. Kao znak moje ljubavi svom gradu i znak poštovanja prema simbolu Mostara - Starom mostu”, otkrio je Kajan za naš portal.

“Istočni dio Mostara izgleda kao da je rat završio prije 6 mjeseci”

Fotografija: Sanel Kajan

“Slobodna Bosna” nedavno je pisala o ilegalnom krčenju šuma širom Bosne i Hercegovine. Sa Kajanom smo prokomentirali kako nam je aktivista i predsjednik Udruženja Eko Akcija Anes Podić kazao da najveće bezakonje vlada u Hercegovačko-neretvanskom kantonu gdje uopće nema zakona o šumama i gdje je sva sječa drveta praktično nezakonita.

“Kao nekog ko je ekološki osviješten i svjestan značaja naših šuma, ovo me posebno boli. Ipak, ne bih se upuštao u detalje, jer je riječ o nadležnosti Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ali pozivam zastupnike u Skupštini HNK da reaguju i oglase se ovim povodom”, prokomentirao je Kajan.

U proteklom periodu, mnogo se pisalo i govorilo o rušenju objekata u Mostaru koji su imali potencijal da budu zaštićeni nacionalni spomenici. Jedan od objekata srušen je kako bi se proširila bina za nastup Željka Joksimovića u novogodišnjoj noći.

“Odavno je bilo vrijeme da Mostar prestane nositi breme najrazrušenijeg grada u državi. Neprihvatljivo je da i danas, u 2024. godini, ali i sve godine unazad, u Mostaru, njegovom glavnom ulicom, kao i i brojnim drugim ulicama i naseljima dominiraju ruševine iz rata. Gradska uprava je trebala da ovo pitanje postavi kao prioritet i djeluje na vrijeme. Zar činjenica da o problemu ruševina u Mostaru proisteklih iz rata koji je završio prije skoro 30 godina govorimo i danas ne kazuje dovoljno?!”, retorički pita Kajan dodajući kako se godinama ruševine, kojih je istočni dio Mostara pun, “obrušavaju na nas”!

Fotografija: Sanel Kajan

“Prije dvije godine je obrušavanjem zida jedne od brojnih ruševina poginuo čovjek. Slična tragedija desila se i nekoliko godina ranije. Kada smo (moja generacija) bili djeca, naši roditelji su nas upozoravali: ‘Dijete, molim te pazi se ruševina! Danas, skoro 30 godina nakon završetka rata, mi isto tako upozoravamo našu djecu i u školu ih ispraćamo riječima: ‘Molim te, pazi se ruševina!’”, priča nam Kajan komentirajući kako Mostar, “da budemo precizni, njegov istočni dio, izgleda kao da je rat završio prije 6 mjeseci!”

“Očajni građani, godinama, mole nadležne da uklone i saniraju ruševine! Zna se vlasnička struktura svih tih ruševnih objekata. Odavno se moralo reagovati i ili obnoviti ili ukloniti takve objekte.

Kada hodamo ulicama Mostara (istočnog dijela grada) svakodnevno strahujemo da će se na nas obrušiti ruševine, kojih je stotine na lijevoj strani Mostara. Dakle imamo dvije opcije. Ili hodati trotoarom, a iznad naših glava su ruševne zidine s kojih se obrušava kamenje, ili ići ulicom i rizikovati da nas udari auto”, prokomentirao je Kajan za “SB” dodajući kako je vrhunac današnjih vlasti ograditi željeznom građevinskom matom ruševine u istočnim gradskim kvartovima. I tako već više od dvije decenije!

Planiraju rušiti i objekte koji su u fazi obnove

Iako su se građani Mostara izjasnili kako su složni da se Grad Mostar odavno trebao pozabaviti uklanjanjem ruševnih – devastiranih objekata koji su godinama iza rata otvorena prijetnja građanima, a uz to sprečavaju lokalni urbanistički razvoj, pristup Gradske uprave koja je obznanila da planira planira rušenje Sahat kule, Alajbegovića kuća, kuće Mujage Komadine, Doma Armije, smatrali su ubrzanim i ishitrenim.

“Evo posljednjih dana smo svjedoci da se Gradska uprava Mostara oglasila i navela da će srušiti 57 objekata. No da situacija bude apsurdna, na tom spisku su i objekti koji su u fazi obnove, kao objekti koji su u vlasništvu Federacije BiH. Očit je nedostatak koordinacije i dobre pripreme. Kao primjer navodim zgradu Staklene banke u Mostaru. Ova zgrada je izgrađena prije više od 30 godina, ali nikad nije stavljena u funkciju. Riječ je o objektu koji se našao na popisu za rušenje, a koji je objavila Gradska uprava Mostara. Zgradu Staklene banke još 2017. godine kupila je Vlada Federacije BiH. Postoji projekt obnove, ali se s obnovom ne kreće, jer je Vlada prošle godine prihvatila izmjene budžeta kojim se novac namijenjen za obnovu Staklene banke u Mostaru prebacuje za drugu namjenu. Cilj obnove zgrade je bio pod jedan krov smjestiti institucije i ministarstava FBiH, koji su trenutno raštrkani na više lokacija u Mostaru, i time, prema tadašnjim informacijama, uštedjeti oko 750.000 KM godišnje. Danas je ta cifra znatno veća. Dakle, zašto se obnova ovog objekta ne provodi, i ne finalizira plan smještaja ministarstava Federacije BiH u jednu zgradu? Umjesto toga, ovaj objekat je, kako je informisala Gradska uprava Mostara, na spisku za rušenje”, pojasnio nam je Kajan otvoreno pitajući da li je Gradska uprava Mostara kontaktirala druge nivoe vlasti?!

“Kako je moguće da se na spisku za rušenje nađe i ovaj objekat?! Kako je moguće da su na spisku za rušenje i nacionalni spomenici?!

Apsolutno da treba riješiti problem s ruševinama u Mostaru. Odavno je trebalo! Ali sistemski, u koordinaciji s vlasnicima (što je, ponavljam, već davno trebalo biti urađeno). Stiče se utisak da gradske vlasti u Mostaru sve po svom nahođenju, ne mareći za mišljenja i stavove drugih nivoa vlasti”, naveo je Kajan.

Od 43 zaposlena Agromediteranskog zavodnika - samo jedan Bošnjak

Poznato je i da Mostar sa Sarajevom dijeli administrativnu upravu, te da brojne državne institucije imaju svoja sjedišta u ovom gradu. Kajan je zatražio odgovore na pitanja, koliko je institucija (ministarstava, zavoda, agencija, uprava, regulatornih tijela) FBiH smješteno u Mostaru, kao i informaciju o nacionalnoj strukturi rukovodstva, službenika u institucijama FBiH sa sjedištem u Mostaru.

“Evo primjera odgovora kojeg sam dobio iz Federalnog agromediteranskog zavoda, a koji dovoljno govori: ‘Federalni agromediteranski zavod Mostar, sa sjedištem u Mostaru u ulici Biskupa Čule 10, od ukupno zaposlenih 43 djelatnika, prema nacionalnoj strukturi, 1 djelatnik je Bošnjak, a 42 djelatnika su Hrvati, uključujući i rukovoditelja Zavoda”, otkrio nam je odgovor koji je dobio Sanel Kajan, zastupnik DF-a, za “Slobodnu Bosnu”.

(S. Hodžič)