Projekat Južne plinske interkonekcije trebalo je da počne prije tri godine, ali se zbog spora oko toga u čijim rukama će biti ventil, cijeli proces odugovlači. Južna interkonekcija jedini je projekt koji predstavlja alternativu ruskom plinu, koji trenutno preko Srbije ulazi u Bosnu i Hercegovinu, ali i kamen spoticanja koalicionih partnera u Federaciji BiH. U priču se uključila i Amerika koja je kao glavnog krivca za višegodišnju opstrukciju projekta optužila lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića. 

Projekat Južna plinska interkonekcija čija je realizacija trebala početi prije tri godine, još je u ćorsokaku i to onom političkom. Hrvatski politički predstavnici u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine uložili su amandmane na Prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska. Zatražili su da se riječi "BH-Gas d.o.o. Sarajevo" zamijene riječima "Južna Plinska interkonekcija d.o.o. Mostar", što znači da se sarajevska kompanija izbacuje iz upravljanja cijelim projektom. 

"Ja sam rekao kao što imamo 'BH Gas' imaćemo i Južnu plinsku interkonekciju. I na to se ne može nitko ljutiti. Koja će biti također u vlasništvu Vlade Federacije 100 posto. Znači, ne može netko govoriti o nečijim interesima. Ja nemam nikakvih privatnih interesa. Nadam se da ni partneri s druge strane nemaju nikakvih privatnih interesa", kazao je Dragan Čović, najavivši osnivanje nove kompanije sa sjedištem u Posušju.

Za razliku od domaćih političara, američki državni sekretar Anthony Blinken nema dileme oko Južne interkonekcije. Formiranje posebne kompanije sa sjedištem u Mostaru, koja bi umjesto "BH Gasa" gradila plinovod kroz Bosnu i Hercegovinu je očigledan primjer korupcije i samopogodovanja koje može ugroziti čak i evropski put BiH. Ovo je prilikom nedavne posjete Sarajevu ponovio i njegov pomoćnik James O'Brien.

"Državni sekretar Blinken je jasno kazao kako smatramo da je Južna interkonekcija od interesa za region i za građane obje zemlje. Dakle, nadamo se da će ljudi jasno zauzeti stav po tom pitanju", kazao je on.

Stručnjak za energetiku Almir Bečarević kaže da niko ne treba strahovati da će neko nekome zavrtati ventile zbog političkih nesuglasica.

"Ljudi osjete moć. Misle da je to to moć koju vi imate i kad zavrćete taj ventil, vi mislite da ste veliki i jaki. Da vam taj ventil pruža mogućnost da sutra politički ucjenjujete. A oni čitavo vrijeme jednu stvar zaboravljaju. To je javna usluga, kazao je Bečarević.

Projekt Južna interkonekcija, s obzirom na potrošnju plina u Bosni i Hercegovini koja je oko 300 miliona kubičnih metara, možda ima geopolitički značaj, ali da nema nikakvu ekonomsku opravdanost.

"Očito je da se radi, rekao bih, o bitki o nekim budućim utjecajima u budućoj plinskoj mreži cijele Jugoistočne Evrope, tako i ove naše regije", kazao je Igor Dekanić, energetski stručnjak iz Zagreba.

-U vrlo kratkom vremenu jasne poruke Čoviću stigle su s tri najviše adrese u američkoj vanjskoj politici. Najprije je govorio Predsjednik SAD-a Joe Biden, koji je u kontekstu rata u Ukrajini jasno upozorio da Balkan, a prije svega BiH mogu postati zona krize, ako Putin ne bude zaustavljen u Ukrajini. Tu poruku vrlo su dobro morali shvatiti svi akteri politika, koji djeluju na prostoru Balkana i koji sudjeluju u mrežama utjecaja u Bosni i Hercegovini. Odmah nakon toga došlo je i ono slavno pismo ministrima Konakoviću i Grliću Radmanu, od državnog tajnika Antonyja Blinkena o važnosti izvlačenja BiH iz ruskih i „Dodik-Vučićevih” energetskih škara.

Poruka Čoviću sada je bila vrlo specificirana: pitanje izgradnje Južne plinske interkonekcije nije ono u kojem postoji bilo kakva mogućnost političkih borbi i nadmetnaja unutar Federacije BiH, ovo nije pitanje koje je moguće posponirati, odgađati njegovo rješenje. Amerika je točno razumjela kako je važno u Hrvatskoj sagraditi LNG terminal, jeftino i brzo i silno ju je živcirala Milanovićeva administracija koja je program odgađala, činila ga skupim želeći graditi ukopani zemaljski terminal i odlagala izgradnju. Na kraju, projekt je izgrađen u zadnji čas, a umjesto problema i gubitaka, donio je golemu dobiti i eksponencijalno povećanje geopolitičkog značenja Hrvatske kao euroatlantskog partnera, kazao je politolog Davor Gjenero za „Slobodnu Bosnu“.

Američka politika neko vrijeme pokazuje strpljenje, i oni koji vole brze i efektne akcije, zbog toga su često razočarani. Međutim, za onoga tko se želi održati na poziciji sukreatora javnih politika, dobro je reagirati na najblaže poruke koje dolaze s najviših razina. Kad poruke počnu donositi „specijalci”, obično je kasno, samo korak do sankcija i prestanka svakog dijaloga, a s takvih pozicija vrlo je teško održati bilo kakav realan utjecaj na javne politike, kazao je Gjenero, te dodao:

-Čović, silno želeći steći nadzor nad ventilom kojim se zatvara plin za Federaciju, riskira da krene nepovratnim putem slonova. Kad mu upozorenje dolazi s treće razine američke vanjske politike, još uvijek ima vremena za „častan uzmak”. Američka vanjska politika nije nervozna, ali strpljenje nije vječno. A niti relevantnih razina za slanje poruka nema neograničeni broj, kazao je Gjenero za "Slobodnu Bosnu".