Piše: MARIO ILIČIĆ

Bosna i Hercegovina trenutno ima četiri međunarodna aerodroma, od kojih samo Međunarodni aerodrom Sarajevo ima kontinuitet pozitivnog poslovanja s višemilijunskom dobiti i jedini je bh. aerodrom koji igra važniju ulogu u civilnom zrakopolovstvu u regiji.

Kada je riječ o ostala tri aerodroma – Banja Luka, Tuzla i Mostar, u prethodnim godinama više se pisalo o njihovim problemima, nego o pozitivnim rezultatima.

O problemima poslovanja aerodroma u Bosni i Hercegovini za „Slobodnu Bosnu“ govorio je vodeći zrakoplovni analitičar u regionu Alen Šćuric. Problemi s kojima se susreću putnici na bh. aerodromima ali i rukovodstvo tih Zračnih luka su različite prirode. Jedan od problema s kojim muku muči Aerodrom Mahovljani kod Banje Luke je i taj što postoje četiri parkirne pozicije na stajanci (apronu) i po toj logici bi mogli imati četiri aviona paralelno na stajanci. No ne može, jer ima samo dva gatea, što znači da eventualno može opslužiti dva aviona u nekih pola sata. Uz to nema ni dovoljan kapacitet prostora dolaznih i odlaznih gatova, te jednostavno tamo ne stane nekih sedamstotinjak putnika. Taj aerodrom nema dovoljno ni check in šaltera (ima ih samo 4). Stoga je aerodrom i te kako limitiran kapacitetima. Također, mjesecima se piše o izgradnji aerodroma u Bihaću, a već godinama o izgradnji aerodroma u Trebinju.

Izgradnju aerodroma u Trebinju trebala bi dominantno financirati Republika Srbija. Osnivač poduzeća Aerodrom Trebinje je poduzeće Aerodromi Srbije. Prema određenim procjenama izgradnja bi trebala koštati i više od 100 milijuna eura, a jedan dio sredstava bi trebao izdvojiti i bh. entitet Republika Srpska.

Međutim, i dalje nije potpuno izvjesno da će se ovaj aerodrom uopće izgraditi, a do sada su probijeni svi zadani rokovi. Iako se prikupljaju sve neophodne dozvole, potrebno je i da Predsjedništvo BiH odobri ovaj projekt. Također, Vlada FBiH već je upumpala milijune konvertibilnih maraka u projekt bihaćkog aerodroma, gdje je u toku eksproprijarcija zemljišta, te se uskoro očekuje i početak izgradnje.

ALEN ŠĆURIC, ZRAKOPLOVNI ANALITIČAR (Screenshot)

Alen Šćuric je za „Slobodnu Bosnu“ govorio i stanju na tuzlanskom aerodromu nakon zatvaranja baze Wizz Aira, te ukazao na stvari koje je neophodno primijeniti kako bi aerodromi u BiH bili profitabilni.

Nedavno ste kritizirali vlasti u Bosni i Hercegovini zbog milijunskih ulaganja u izgradnju aerodroma u Bihaću.
Zbog čega smatrate da bi to mogla biti promašena investicija?

-Vrlo jednostavno. Aerodromi se ne rade za tako malene gradove. Bihać je premalen grad da bi imao aerodrom. Uz to, na dva do dva i pol sata od Bihaća su aerodromi Banja Luka, Zadar i Zagreb koji imaju velik broj putnika, linija i frekvencija. Ti aerodromi uzimaju, a i u slučaju otvaranja aerodroma u Bihaću uzimat će i dalje ogroman dio potencijalnih putnika Bihaća. Bihać jednostavno ne može konkuriati tim aerodromima.

MAKETA BUDUĆEG AERODROMA U BIHAĆU

Vlasti u bh. entitetu Republika Srpska već godinama najavljuju izgradnju aerodroma u Trebinju. Ima li takav projekt ikakve šanse za uspjeh uzmemo li u obzir blizinu dubrovačke zračne luke?

-Ovo je jednako blentav projekt kao i Aerodrom Bihać. Trebinje je majušan gradić sa siromašnim stanovništvom. Na samo pola sata je Zračna luka Dubrovnik, a na sat i pol Tivat i Mostar. Dubrovnik će ove godine imati više od 3 milijuna putnika, ima ogromna broj linija i frekvencija, velik broj LCC tamo leti, imat će čak i bazu Ryanaira. Kakve šanse tu može imati Trebinje? Apsolutno i baš nikakve!

MEĐUNARODNI AERODROM MOSTAR

U Hercegovini su se stvari konačno pokrenule s mrtve točke kada je u pitanju Međunarodna zračna luka Mostar. Potpisan je ugovor s kompanijom Air Serbia, a uvedene su i izravne veze sa Zagrebom. Može li mostarski
aerodrom izbjeći dosadašnje crne scenarije ovakvom poslovnom politikom?

-Letovi za Zagreb i Beograd su vrlo važni, no ne smijete zaboraviti i tri linije SkyAlpsa za Italiju, tj. hodočasnike u Međugorje, te liniju za dijasporu prema Minhenu. Ove linije su i te kako važne i donosit će značajan broj putnika. Ove godine Mostar će imati više od 50.000 putnika i imat će 14 redovnih letova tjedno.

Je li tuzlanski aerodrom napravio dobar potez dovođenjem Lumiwingsa?

-Evidentno nije. Lumiwings ima vrlo loš load faktor. Ovo ne treba čuditi. Nepoznata - no name kompanija, uz to ne lete na aerodrome na koje je letio Wizz Air i gdje su bile uhodane linije, već se odlučio za tercijalne i krajnje nepoznate aerodrome ne koje nitko ne leti. I dok je za dvanaesti mjesec prodaja bila loša jer su karte stavljene puno prekasno, prvi mjesec odlično pokazuje da Lumiwings nije dobro rješenje i da on ne akumulira značajan broj putnika.

Ljudi iz dijaspore su glavni korisnici usluga tuzlanskog aerodroma, baš kao i onog u Mahovljanima kraj Banje Luke, ali su izostali izravni letovi ka ključnim odredištima poput Osla, Malmoa, Eindhovena, Hamburga, dok se iz Tuzle leti na mali aerodrom u švedskom Halmstadu, umjesto za Malmo, Geteborg… Kakav scenarij predviđate kada je u pitanju opstanak tuzlanskog aerodroma?

-Nisam previše optimističan. Tuzla mora promijeniti način operiranja Lumiwingsa, ovaj model nije uspješan, trebaju letjeti na sekundarne, bitno poznatije aerodrome. Nažalost, propuštena je šansa da se preuzmu putnici Wizz Aira na identičnim linijama. Uz to, Tuzla se mora jako potruditi da poveća broj linija i frekvencija Wizz Aira, što sada nije slučaj, jer će idućeg ljeta Wizz Air letjeti i jedan let manje nego ove zime. Tuzla mora vratiti i letove Ryanaira, te dovesti Eurowings, Transaviu i Pegasus. Ovo je realno, no za to treba puno truda. Sve drugo nije dobro rješenje za Tuzlu i značit će bacanje ogromne svote novaca bez ikakvih rezultata.

MEĐUNARODNI AERODROM SARAJEVO

S obzirom da izvrsno poznajete vlasničke strukture u pojedinim aviokompanijama, može li se Wizz Airov odlazak iz Tuzle i Sarajeva povezati s političkim konotacijama? Sve češće možemo pročitati i tvrdnje o povezanosti te mađarske
kompanije s politikom državnog vrha, odnosom Orban-Dodik?

-Prvo morate znati da Wizz Air nije Mađarska, nego britanska kompanija, a da je kapital američki, točnije JP Morgan jedan od najvećih financijskih investicija u svijetu. Baš njih briga za Orbana, budite sigurni da pravi vlasnici Wizz Aira ni ne znaju tko je Orban. Orban nema apsolutno nikakvog utjecaja na Wizz Air, niti je Wizz Air briga za politiku i političare. Veliki LCC su jači od lokalnih političara, oni se na njih ne obaziru. Uz to, Wizz Air je opako „porezao“ i Banja Luku. Da postoji takav deal onda bi Banja Luka imala više, a na duplo manje linija Wizz Aira.

Kakav savjet bi ste dali čelnim ljudima koji upravljaju aerodromima u BiH. Što je recept za uspjeh?

-Ono što radi Sarajevo. Pametno voditi aerodrom, iznaći sredstva za subvencije i jako ih pametno utrošiti. Te time povećati broj putnika, a zarađivati na ugostiteljstvu, trgovini, rent'a'caru, parkiranju, taksijima i autobusnim linijama, business ložama i drugim uslugama aerodroma, kazao je Ščuric za "Slobodnu Bosnu".