Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objavio je na društvenim mrežama prve podatke Federalnog zavoda za statistiku vezano za prirodno kretanje stanovništva u 2023. godini. 

• Novorođeni - 15.720 (-350 u odnosu na 2022. godinu)
• Umrli - 19.750 (-2.681 u odnosu na 2022. godinu)
• Prirodni priraštaj = -4.030

Broj novorođenih nastavio se smanjivati i u prošloj godini, iako su trendovi u drugom dijelu 2023. godine dosta bolji u odnosu na početak godine, što se posebno odnosi na podatke za decembar, kada su tri kantona (BPK, KS i ZHK) imali veći broj novorođenih od umrlih", naveo je Hadžić.

"Ipak, gledajući cjelokupnu 2023. godinu, samo jedan kanton je imao veći broj novorođenih nego umrlih i to Zapadnohercegovački kanton (826 novorođenih – 770 umrlih). Kanton Sarajevo, bez obzira na najveći broj novorođenih u Federaciji BiH (3.969) nastavio je trend da je broj umrlih veći od broja novorođenih", navodi analitičar te dodaje da je najveća razlika u omjeru novorođeni / umrli je u Posavskom kantonu, gdje je na svako novorođeno dijete došlo četvero umrlih, a u K10, broj umrlih je bio oko 2,5x veći od broja rođenih.

Najveći negativni prirodni priraštaj je zabilježen u Tuzlanskom kantonu (-836) i Unsko-sanskom kantonu (-737), dodao je.

"Čisto da bi imali predstavu koliko se značajno smanjio broj novorođenih, najbolji podatak vam je da u cijelom Kantonu Sarajevo, dnevno rođeno u prosjeko 11 djece, u Srednjebosanskom kantonu malo više od 4, dok se u Posavskom kantonu jedno dijete rađalo svaki treći dan, u Bosansko-podrinjskom kantonu jedno dijete svaki drugi dan.

Demografska obnova društva će nas sada koštati milijarde KM, ali smo zbog guranja ovog problema godinama u stranu, napadajući stručnjake koji su na ovo upozoravali i relativizirajući ovaj problem, dovedeni na rub demografskog nestanka. Ovo pitanje će ubrzo doći i na dnevni red donosioca odluka u Federaciji BiH, s tim da će danas biti daleko teže usporiti pad i krenuti ka obnovi društva, u odnosu na prije 10 ili 15 godina. Kako god, finansijska sredstva neophodna za demografsku obnovu društva danas će biti manja u odnosu na troškove u budućnosti koje ćemo morati finansirati kao posljedicu starenja populacije i odlaska mladih", naveo je analitičar Hadžić.