Koverta u kojoj su se nalazile dvije djelimično spaljene stranice Kur’ana bila je šok. Do tada su muslimanski stanovnici u jadranskom lučkom gradu Monfalconeu više od 20 godina živjeli relativno mirno.

Upućena muslimanskoj kulturnoj udruzi Darus Salaam na Via Duca d’Aosta, omotnica je primljena ubrzo nakon što je krajnje desničarska gradonačelnica Monfalconea Anna Maria Cisint zabranila molitve u prostorijama. "Bilo je bolno, ozbiljna uvreda kakvu nismo očekivali", rekao je Bou Konate, predsjednik udruge. “Ali to nije bila slučajnost. Pismo je bilo prijetnja, generirana kampanjom mržnje koja je raspirila toksičnost”, kaže on u članku koji je objavio londonski Observer, prenosi Stav.ba.

Populacija Monfalconea nedavno je prešla 30.000. Takav demografski trend obično bi bio dobra vijest u zemlji koja se bori s naglim padom nataliteta, ali u Monfalconeu, gdje Cisint njeguje antiislamsku agendu od osvajanja svog prvog mandata 2016., porast nije prihvaćen s dobrodošlicom.

Rast stanovništva u gradu uglavnom se pripisuje velikom brodogradilištu u vlasništvu državnog diva Fincantierija, čija je politika eksternalizacije radne snage tokom posljednja dva desetljeća dovela do ogromnog priljeva kvalificiranih stranih radnika, uglavnom iz Bangladeša. Jeftinija imigrantska radna snaga brojčano nadmašuje Talijane, posebno tokom najjačih razdoblja u izgradnji velikih kruzera. Bangladešku zajednicu u Monfalconeu dodatno su potakli rođaci putem politike spajanja porodica, koju bi Cisint željela ograničiti, te njihova djeca rođena u Italiji.

Danas zajednica čini 6600 od ukupno 9400 stanovnika Monfalconea rođenih u inozemstvu, prema brojkama koje je iznijela Cisint tokom intervjua za Observer.

Imigracija je promijenila grad. Postoji niz trgovina i restorana u stranom vlasništvu te mreža biciklističkih staza koje uglavnom koriste Bangladešani, čiji su bicikli njihovo glavno prijevozno sredstvo. "Da nije bilo doprinosa strane zajednice, Monfalcone bi postao grad duhova", rekao je Enrico Bullian, ljevičarski vijećnik regije Friuli-Venezia Giulia.

Italijanska desničarska političarka Anna Maria Cisint

Cisint je političarka koju podržavaju stranka Liga Mattea Salvinija i stranka Braća Italije, koju vodi talijanska premijerka Giorgia Meloni i osvojila je reizbor 2022. godine..

Jedan od njezinih prvih poteza bilo je uklanjanje klupa s glavnog trga, navodno zato što su ih uglavnom koristili imigranti. Cisint je pokušala ograničiti broj strane djece u školama, dok je kriket, popularan među Bangladešanima, izbačen sa sportskog festivala. Prošlog ljeta zabranila je muslimankama da nose burkinije na plaži. Ali najviše je odjeknula Cisintova zabrana molitve u novembru, koja se također odnosi na drugi muslimanski kulturni centar u gradu.

"Imalo je golem utjecaj", rekao je Konate, inženjer koji živi u Italiji 40 godina. “Ovdje smo mirno molili više od 20 godina. Ali ovo nije bilo samo mjesto za molitvu – ljudi su se dolazili sastajati, razgovarati. Djeca su dolazila na sate poslije nastave. Ima mnogo islamskih kulturnih centara diljem Evrope gdje se možete moliti i niko to ne sprječava.”

Cisint je tvrdila da su muslimani prekršili pravila urbanističkog planiranja jer su prostorije bile namijenjene za komercijalnu upotrebu, a ne za bogoslužje. Sigurnost je bila još jedan faktor, rekla je, nakon što su joj građani poslali fotografije na kojima se vidi "stotine ljudi" kako ulaze. Nisam rekla 'zatvorite i ne smijete se moliti', rekla je za Observer. “Prostor je korišten na krivi način – to je bila džamija. Moraju poštovati zakone.”

Zabrana je povezana s prijedlogom stranke premijerke Meloni za zatvaranje stotina muslimanskih molitvenih prostora diljem zemlje koji nisu u džamijama. Upitana da komentira "situaciju u Monfalconeu" početkom januara, Meloni, koja se dugo protivila "islamizaciji" u Evropi, rekla je: "Oni koji odluče živjeti u Italiji moraju poštovati talijanske norme."

Konate je rekao da su muslimani u Monfalconeu uvijek poštovali zakone, što se vidi u izuzetno niskoj stopi kriminala u gradu, te da je gradonačelnicin motiv bio ograničiti njihovo talijansko ustavno pravo na molitvu. Ali nakon što je godinama pasivno živio s antagonizmom, rekao je da je zabrana označila "prekretnicu".

Procjenjuje se da je 23. decembra oko 8000 ljudi protestvovalo protiv tog poteza i Cisintine antiislamske kampanje, za koju mnogi vjeruju da se koristi jačanje njene pozicije u nadi da će se kandidirati na evropskim izborima u junu. Muslimanska zajednica također se žali na zabranu molitve preko regionalnog upravnog suda. "Prvi put smo rekli 'moramo se braniti'", rekao je Konate, koji je talijanski državljanin.

Cisint je rekla da je eksponencijalni rast stanovništva rođenog u inozemstvu izvršio pritisak na socijalne službe Monfalconea. Ali ona nema problema s drugim velikim stranim zajednicama kakvi su Rumuni. “Oni dolaze, integriraju se i poštuju talijanske norme”, rekla je.

Cisint recitira popis stereotipa o muslimanima, kao što su žene koje su prisiljene nositi pokrivala za lice i hodati iza muškaraca. Tvrdi da je učinila mnogo za zajednicu, uključujući izgradnju više škola "jer imaju toliko djece". Ona optužuje muslimane da ne žele učiti talijanski, a ako žele, glavni cilj im je dobiti državljanstvo. Ali na satu talijanskog koji su vodili volonteri, jedna je muslimanka rekla da je teško naći mjesta na satu koji vode vlasti. Učiteljica Cinzia Benussi je dodala: "Čini se da se čini sve da se oteža život stanovnicima Bangladeša."