Revolucionarno istraživanje provedeno u Švedskoj otkriva zabrinjavajuću vezu između virusa herpes simplex tipa 1 (HSV-1), koji se obično povezuje s herpesom na usnama i povećanog rizika od Alzheimerove bolesti.

Istraživanje, koje je trajalo 15 godina i uključilo više od 1.000 70-godišnjaka, utvrđuje da su oni izloženi HSV-1 suočeni s dvostrukim rizikom od razvoja demencije, bez obzira na dob i gensku varijantu poznatu kao APOE-4, koja je povezana s oštećenjem krvno-moždane barijere, koja inače pomaže u sprečavanju ulaska toksina u mozak. Navedeno istraživanje objavljeno je u časopisu Journal of Alzheimer's Disease.

Sve više dokaza da HSV-1 povećava rizik od demencije

Epidemiologinja Erika Vestin sa Univerziteta Uppsala oduševljena je rezultatima studije. Uzbudljivo je što rezultati potvrđuju prethodne studije. Sve više i više dokaza proizlazi iz studija koje, poput naših otkrića, ukazuju na virus herpes simplex kao faktor rizika za demenciju, ističe.

Švedska studija sugerira da uobičajene virusne infekcije mogu pridonijeti kognitivnom padu te dovodi u pitanje konvencionalni fokus na abnormalne nakupine proteina u mozgu kao primarni faktor Alzheimerove bolesti.

Dok otprilike 80 posto odraslih u Švedskoj nosi antitijela na HSV-1, što ukazuje na izloženost virusu, utjecaj bi mogao biti podmukliji nego što se dosad mislilo. Studija naglašava da čak i oni bez vidljivih simptoma oralnog herpesa mogu biti u opasnosti jer HSV-1 može interno utjecati na kognitivnu funkciju.

Novi napredak u istraživanju liječenja demencije

Povijesno gledano, znanstvena zajednica odbacila je ideju da infekcije mogu izazvati Alzheimerovu bolest. Međutim, nedavne studije otkrile su veze između teških virusnih infekcija i neurodegenerativnih bolesti. Naime, istraživanje 500.000 medicinskih zapisa otkrilo je povećani rizik od bolesti poput Parkinsonove ili Alzheimerove nakon teških virusnih infekcija.

Znanstvenici sa Univerziteta Uppsala i Umeå htjeli su to razjasniti prateći 1.002 odrasla sudionika tokom 15 godina, od kojih je njih 82 posto nosilo antitijela na HSV-1. Studija je otkrila dvostruko povećanje rizika od demencije među onima s antitijelima, bez obzira na genetski faktor APOE-4.

Suprotno prethodnim pretpostavkama, nositelji APOE-4 nisu pokazali veću vjerovatnost kognitivnog pada povezanog s antitijelima HSV-1. To otkriće u suprotnosti je s istraživanjima koja sugeriraju sinergiju između APOE-4 i utjecaja virusa na imunološki odgovor mozga.

Autori švedske studije pozivaju na nasumična kontrolirana ispitivanja kako bi se istražilo može li liječenje herpesa spriječiti ili odgoditi pojavu demencije. Unatoč izazovima u osiguravanju financiranja za takva ispitivanja, napori poput kliničkog ispitivanja faze II, koja istražuje učinke liječenja herpesa na Alzheimerovu bolest, nude nadu za napredak istraživanja demencije, piše Science Alert.