Osnivač WikiLeaksa Julian Assange optužen je radi otkrivanja imena izvora, a ne zbog svojih političkih stavova, tvrde danas advokati SAD-a koji traži izručenje Australca, prenosi Index.hr.

Američki tužitelji žele proces protiv 52-godišnjeg Assangea zbog WikiLeaksove objave brojnih američkih vojnih zapisa i diplomatskih depeša. Washington tvrdi da je Australac time ugrozio živote američkih agenata te da nema opravdanja za njegova kriminalna djela. Pobornici ga pak slave kao heroja koji je kazneno progonjen zbog otkrivanja američkih zločina. 

SAD: Ugrozio je živote američkih agenata

WikiLeaks je, među ostalim, 2010. objavio videosnimku američkih vojnih aviona koji ubijaju civile u iračkoj prijestolnici Iraku, kao i informacije o stotinama ubijenih civila tokom američke invazije u Afganistanu, piše BBC. 

Assangea podržavaju Amnesty International, niz medijskih grupacija i političara, uključujući australskog laburističkog premijera Anthonyja Albanesea čija je stranka prošle sedmice u parlamentu glasala za njegov povratak u Australiju. 

Assangeovi advokati jučer su na sudu u Londonu rekli da je njegov progon političke naravi te da je kazneno gonjen zbog otkrivanja zločina na državnoj razini, kao i da je bivši republikanski predsjednik Donald Trump zatražio „detaljne opcije” kako ga ubiti, prenosi Reuters. 

Američki advokati danas su kazali kako se progon Assangea „temelji na vladavini prava i dokazima”. 

"Žaliteljevo kazneno gonjenje moglo bi biti bez presedana, ali i ono što je on učinio bilo je bez presedana”, rekla je Clair Dobbin sudu koji će odlučivati o Assangeovom izručivanju SAD-u. 

Jedina opcija Europski sud za ljudska prava

Assange je „neselektivno i svjesno svijetu otkrio imena pojedinaca koji su bili izvori informacija za SAD”, dodala je.  „Te činjenice razlikuju položaj podnositelja žalbe od New York Timesa i drugih medijskih kuća”, nastavila je.  „To je objektivni temelj njegovog progona. Te ga činjenice izdvajaju, ne njegovi politički stavovi”, rekla je. 

Australac se danas ponovo nije pojavio pred sudom jer se ne osjeća dobro. Njegove pravne bitke započele su 2010., nakon čega je proveo sedam godina u ekvadorskoj ambasadi u Londonu. Potom je 2019. izvučen iz te institucije i pritvoren zbog kršenja jamčevine, a u londonskom zatvoru nalazi se do danas. 

Velika Britanija odobrila je njegovo izručenje SAD-u 2022. godine, no on se žalio na tu odluku. Ako izgubi na sudu u Londonu, ostaje mu samo opcija Evropskog suda za ljudska prava.