SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo podržali su kandidaturu nizozemskog premijera Marka Ruttea generalnog sekretara NATO-a, u trenutku kada se savez suočava s velikim izazovima usred ruskog rata u Ukrajini i obnovljenih pitanja o budućnosti američke predanosti transatlantskim odnosima.

“Predsjednik Biden snažno podupire kandidaturu premijera Ruttea za sljedećeg generalnog sekretara NATO-a”, rekao je američki dužnosnik Reutersu u četvrtak.

Mnoge druge članice NATO-a signalizirale su da bi podržale nizozemskog čelnika za to mjesto, za što je potrebna jednoglasna podrška svih članica saveza.

Rutte je jedan od evropskih šefova vlada s najdužim stažem, budući da je premijer od 2010., i smatra se pouzdanim čovjekom, koji bi mogao biti u dobroj poziciji da se uhvati ukoštac s izazovima mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.

Visoki diplomata je, međutim, upozorio da Rutteova kandidatura nije gotova stvar i da to što su ga velike zemlje podržale ne znači da su svi saveznici uključeni.

Jedan je nizozemski dužnosnik je rekao: “Rutteova snaga leži u tri stvari: njegovim vještinama s ljudima, njegovom pragmatičnom umu i njegovoj Nokiji (odnedavno iPhoneu).

“Uvjereni atlantist i obožavatelj (Winstona) Churchilla, njegov telefonski imenik do sada obuhvaća dvije generacije svjetskih vođa izvan granica zapadnog svijeta s kojima je uspostavio veze i održava dobre kontakte – također privatno, čak i nakon njihova odlaska. (Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel i Rutte i dalje se sastaju”, rekao je dužnosnik.

“Imao je sjajnu vezu s (bivšim američkim predsjednikom Barackom) Obamom, ali je također održavao konstruktivne veze s Trumpom. I dok je njegovo domaće naslijeđe sada možda dovedeno u pitanje, njegove međunarodne akreditacije su izvrsne.”

Nakon pada njegove vlade prošle godine, Rutte je odstupio s mjesta čelnika Narodne stranke za slobodu i demokraciju (VVD) i rekao da će napustiti politiku.

No tokom proteklih mjeseci obnašao je dužnost privremenog premijera dok su se koalicijski pregovori razvlačili i ostao je vrlo aktivan u evropskoj politici – što je dovelo do sve većih spekulacija u sjedištu NATO-a da se natječe za čelnu dužnost.

Posljednjih godina bilo je pritisaka da se diverzificira vodstvo NATO-a, koje su uvijek držali ljudi iz zapadne Evrope. Neki su se dužnosnici nadali da će savez konačno imati ženu vođu ili nekoga s njegovog istočnog krila.

Stoltenberg, koji je generalni sekretar od 2014., Norvežanin je, dok je njegov prethodnik Anders Fogh Rasmussen Danac. Nizozemski dužnosnici već su tri puta bili na toj dužnosti – 1961.-64., 1971.-84. i 2004.-09.

Ranije, dok su dužnosnici nagađali o Stoltenbergovom nasljedniku, estonska premijerka, Kaja Kallas, predložena je za tu ulogu. Latvijski ministar vanjskih poslova i bivši premijer, Krišjānis Kariņš, nedavno je također izrazio interes za tu poziciju.

Rumunski predsjednik Klaus Iohannis također se spominje kao mogući kandidat. Druga imena koja su se pojavila ranije u utrci - uključujući Bena Wallacea iz Ujedinjenog Kraljevstva - nisu izazvala oduševljenje. Očito je među njima hrvatski premijer Andrej Plenković koji je ranije spominjan kao pretendent za poziciju generalnog sekretara NATO-a.