Riječ je o najučestalijoj bolesti današnjice, a stopa preživljavanja lošija je i od one oboljelih od najčešćih karcinoma. Hospitalizacija pacijenata zbog zatajivanja srca svakodnevna je. 

Postoje različiti oblici zatajivanja srca, najčešće je to ishemijska bolest srca odnosno preboljeli infarkti, koronarne bolesti, nekontrolirana hipertenzija, često su to nekakve kognitalne i nasljedne bolesti,

A da čekanje na postavljanje dijagnoze i liječenje bude brže može pomoći i jedna krvna pretraga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Za taj laboratorijski biomarker za dijagnozu zatajivanja srca liječnici se kažu bore godinama.

Liste čekanja za prvi redovni kardiološki pregled su godinu dana i dulje. Ovom pretragom bi postigli da dođu na pregled kardiologa i ultrazvuk srca hitno, sve se mora obaviti unutar najviše mjesec dana.

Poruka je da je zatajivanje srca vodeća zloćudna bolest današnjice jer od nje boluje oko 2 posto populacije, a smrtnost je 50 posto unutar pet godina od postavljanja dijagnoze.

Najmanje jedna osoba dnevno premine zbog zatajivanja srca i zato svaki otkucaj mora biti važan.