Iako je možda očekivao kako će reakcije na njegov plan biti drugačije, za premijera Izraela Benjamina Netanyahua stigao je hladan tuš iz Washingtona, prenosi Klix.

Premijer Izraela u petak je prestavio plan izraelske vlade o poslijeratnom upravljanju Gazom gdje je iznio niz kontroverznih prijedloga koje su Palestinci u samom početku odbacili.

Osim Palestinaca, čini se kako plan nije najbolje "sjeo" ni Sjedinjenim Američkim Državama.

Glasnogovornik Bijele kuće izjavio je kako je Bidenova administracija bila dosljedno jasna s Izraelom o tome šta bi željela vidjeti u Gazi nakon završetka rata.

Govoreći na brifingu za novinare, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby također je naglasio kako bi palestinski narod trebao imati glas kroz revitalizirane palestinske vlasti.

"Washington je bio jasan u tome šta je za to potrebno. Rekli smo da Amerika ne vjeruje u smanjenje Gaze i ne želimo vidjeti bilo kakvo prisilno raseljavanje Palestinaca izvan Gaze i naravno ne želimo da Gazom dominiraju oni kojima se upravlja preko Hamasa", rekao je Kirby.

Ono što je od ranije poznato jeste da se Washington zalaže za reformu Palestinske države koja bi preuzela upravljanje Gazom odmah nakon rata, što je Izrael odbacio.

Međunarodna zajednica također se zalaže za to da Palestinska samouprava počne upravljati Gazom s obzirom na to da već imaju određenu infrastrukturu za to.

Da je Netanyahuov plan naišao na crveno svjetlo u Washingtonu dokaz je i izjava državnog sekretara SAD-a Antonyja Blinkena koji je rekao kako je Washington protiv bilo kakve ponovne okupacije Gaze nakon rata, a što iz izraelskog prijedloga djeluje neminovno.

"Gaza ne može biti platforma za terorizam. Ne bi trebalo tu biti izraelske ponovne okupacije. Veličina teritorije Gaze ne bi trebala biti smanjena", rekao je Blinken.

Inače, glavni dijelovi Netanyahuovog plana podrazumijevaju sljedeće:

Izraelska vojska će nastaviti rat u Gazi sve dok ne postigne svoje ciljeve: demontiranje vojnih kapaciteta i infrastrukture kojom upravljaju Hamas i Islamski džihad; povratak svih zarobljenika otetih 7. oktobra; i uklanjanje svih sigurnosnih prijetnji koje potiču iz Gaze;

Kada se rat završi, Gazom će upravljati "lokalni zvaničnici" koji nisu vezani za "zemlje ili entitete koji podržavaju terorizam". Nejasno je da li će predstavnici palestinskih vlasti biti uključeni;

Izrael će promovisati "plan deradikalizacije u svim vjerskim, obrazovnim i socijalnim institucijama u Gazi" uz uključivanje "arapskih zemalja koje imaju iskustva u promovisanju deradikalizacije";

Plan predviđa "potpunu demilitarizaciju Gaze izvan onoga što je potrebno za potrebe održavanja javnog reda";

Izrael će dopustiti da obnova Gaze počne tek nakon završetka demilitarizacije Gaze i početka "procesa deradikalizacije";

Izraelska vojska će na neograničeno vrijeme zadržati slobodu intervencije u Gazi kako bi spriječila ponovno oživljavanje "terorističke aktivnosti";

Izrael će nastaviti da uspostavlja sigurnosnu tampon zonu na palestinskoj strani granice pojasa koja će ostati "sve dok postoji bezbjednosna potreba za njom";

Izrael će nametnuti "južno zatvaranje" granice između Egipta i Gaze uz pomoć SAD-a i u saradnji s Egiptom "koliko god je to moguće";

Izrael će zadržati bezbjednosnu kontrolu "nad čitavim područjem zapadno od Jordana" od kopna, zraka i mora kako bi "sprečio prijetnje" sa okupirane Zapadne obale;

UN-ova agencija za pomoć palestinskim izbjeglicama, UNRWA, bit će zatvorena.

Izrael odbacuje bilo kakve međunarodne diktate u pogledu trajnog rješenja s Palestincima, koje bi trebalo postići samo direktnim pregovorima između strana, i nastavit će se protiviti jednostranom priznanju palestinske države, što smatra "nagradom za teror"