Čini se da dnevno hodanje od 9000 do 10.000 koraka smanjuje rizik od preuranjene smrti ili incidenata povezanih sa srcem, što daje vjerodostojnost ideji koju se kritiziralo da nema znanstvenih temelja, pokazalo je najnovije istraživanje.

Široko prihvaćen cilj od 10.000 koraka dnevno nalazi svoje korijene u japanskoj marketinškoj kampanji za pedometre, iako je njegovo tačno porijeklo i dalje nejasno.

"Uspjeli smo kvantificirati korake"

Matthew Ahmadi i njegov tim sa Univerziteta u Sydneyju zadubili su se u tu problematiku provodeći studiju koja je uključivala više od 72.000 sudionika iz velike studije UK Biobank. Opremljeni akcelerometrom koji se nosi na ruci sedam dana, sudionici, u prosjeku u dobi od 61 godine, dali su vrijedne podatke.

Uspjeli smo kvantificirati dnevne korake, rekao je Ahmadi. Rezultati studije objavljeni su u časopisu British Journal of Sports Medicine.

Tokom razdoblja praćenja koje je u prosjeku trajalo gotovo sedam godina, 1633 osobe su preminule, a među sudionicima se dogodilo 6190 događaja povezanih sa srčanim bolestima. Uzimajući u obzir varijable poput prehrane, pušenja i alternativnih oblika tjelovježbe, istraživači su utvrdili da je optimalan broj koraka u rasponu između 9000 i 10.000.

"Otprilike" dobri dokazi?

Postizanje navedenog broja koraka povezano je s 39 posto nižim rizikom od smrtnosti i 21 posto nižim rizikom od incidenata povezanih sa srcem.

Dale Esliger sa Univerziteta Loughborough pozdravlja navedenu studiju kao značajan korak u poboljšanju smjernica za tjelesnu aktivnost.

Čini se da podupire ideju da bi cilj od 10.000 koraka, koji se izvorno ne temelji na dokazima, mogao biti donekle ispravan, kaže.

Esliger također upozorava da akcelerometri koji se nose na zapešću nisu uvijek najbolji pokazatelji broja napravljenih koraka. Štoviše, znanstvenici su izostavili razmatranje broja koraka u minuti.

Možda 6000 bržih koraka može imati jednak utjecaj na zdravlje kao 10.000 sporijih koraka, ističe na kraju Esliger.