Nakon reakcije određenog broja zemalja, uključujući Kinu i Francusku, Ukrajina bi u roku od nekoliko dana mogla ukinuti svoju crnu listu "sponzora rata", ključnu u kampanji Kijeva da razotkrije kompanije koje posluju s Rusijom, rekle su dvije osobe upoznate s tim pitanjem za Reuters.

Izvori su za Reuters rekli da bi Ukrajina već u petak mogla ukinuti ne samo listu, već i povezanu web stranicu koja daje detaljne informacije o pojedincima pod zapadnim sankcijama, kompanijama i porijeklu dijelova ruskog oružja.

Crna lista nema pravni status, ali predstavlja sramotu za oko 50 velikih kompanija koje su izdvojene zbog toga što rade u Rusiji i pomažu u ratu Kremlja u Ukrajini, na primjer, plaćanjem poreza.

Prestanak kampanje, ako se dogodi, bio bi pokazatelj kako Kijev možda mora da ublaži svoj stav jer postaje sve teže održati globalnu podršku svojim ratnim naporima više od dvije godine nakon invazije punog razmjera.

“Radi se o Kini, ali ne samo o Kini“, rekla je jedna osoba s direktnim saznanjem o tom pitanju, aludirajući i na pritisak Francuske da se sa liste uklone maloprodajni trgovci Auchan i Leroy Merlin.

Peking, veliki potrošač ukrajinskog žita, zatražio je u februaru da Kijev ukloni 14 kineskih kompanija sa liste kako bi “eliminisao negativne uticaje”.

Iako se na Kinu gleda kao na saveznika Rusije, Kijev je rekao da se nada da će druga najveća svjetska ekonomija ovog proljeća učestvovati na samitu svjetskih lidera kako bi unaprijedila viziju mira predsjednika Volodimira Zelenskog.

Drugi izvor je za Reuters rekao da su Austrija, Kina, Francuska i Mađarska vršile pritisak na Kijev zbog liste, dodajući da bi ona mogla biti skinuta sa interneta za nekoliko dana.

Treća osoba je rekla da postoji frustracija sa Ukrajinom zbog izdvajanja kompanija iz zemalja koje podržavaju Kijev.

Ministarstva vanjskih poslova četiri zemlje nisu odmah odgovorila ili su odbila zahtjeve za komentar, a svi su izvori tražili anonimnost zbog osjetljivosti pitanja.

Prijetnje i pregovori

Mađarska je dugo imala zategnute odnose sa Kijevom i održavala veze sa Moskvom. Dok je premijer Viktor Orban osudio rusku invaziju, njegova vlada je odbila da pošalje oružje Ukrajini i više puta se zalagala za mirovne pregovore.

Mađarska je 2023. zaprijetila da će blokirati vojnu podršku Evropske unije Ukrajini i sankcije Rusiji ukoliko njena banka OTP ne bude skinuta sa crne liste. Uklonjena je mjesecima kasnije.

Sličan stav zauzela je i Austrija, koja i dalje koristi ruski gas i djeluje kao čvorište za ruski novac.

Krajem prošle godine, njena vlada je rekla da neće pristati na sankcije Evropske unije dok njena Raiffeisen Bank International, najveća zapadna banka u Rusiji, ne bude skinuta sa crne liste. Banka je skinuta sa liste.

Lista uključuje devet američkih kompanija i po četiri iz Francuske i Njemačke.

Dva izvora rekla su da je moguće da lista, koju je sastavila Nacionalna agencija za prevenciju korupcije (NACP), bude prebačena u nadležnost ukrajinske vojne obavještajne agencij. U tom scenariju nije jasno da li će lista ostati javna.