Sergio Gomez, vlasnik radnje u Buenos Airesu, provodi dane iza praznog pulta i gotovo praznih frižidera u kojima je čuvao smrznuto meso. Iznad njega tabla pokazuje zastarjele cijene raznih artikala koje više ne prodaje.

Mala trgovina prehrambenih proizvoda koju su on i njegova supruga otvorili prije osam mjeseci više nije održiva. Prodaja je pala početkom godine jer su rastuće cijene hrane prisilile hiljade Argentinaca da promijene svoje navike potrošnje. 

"Sada moramo potpuno zatvoriti, ne možemo dalje. Nemamo resurse."

Gomez i njegova supruga su među velikim djelom Argentinaca koji kažu da im je ekonomska situacija gora sada nego prije godinu dana, kao rezultat niza mjera štednje i deregulacije koju je naredio predsjednik Javier Milei tokom svojih prvih 100 dana na funkciji.

Majli, krajnje desničarski ekonomista, rekao je da su mjere potrebne kako bi se Argentini pomoglo da izbjegne hiperinflaciju uzrokovanu populističkom politikom njegovog prethodnika, ljevičara Alberta Fernandeza.

Teret ovog nasljeđa dijelom objašnjava neviđenu toleranciju koju pokazuju mnogi Argentinci, čija podrška njihovom predsjedniku ostaje snažna – uprkos pogoršanju njihovih životnih uslova u kratkom roku.

“Kako možemo kriviti Miley?” upitala je Carla Cavallini, Gomezova supruga. "Glasao sam za njega i miran sam jer je uradio sve što je rekao da će uraditi." Znali smo da će se to dogoditi”, rekla je ona, misleći na lošu ekonomsku situaciju u kojoj se nalaze.

Februarsko istraživanje lokalnih anketa koje je proveo D'Alessio Irol/Bernstein pokazalo je da 81% od 1.018 ispitanika širom zemlje kaže da je njihova ekonomska situacija lošija nego prije godinu dana. Međutim, Miley ima 43 posto odobravanja, a među njegovim glasačima u novembarskom drugom krugu, podrška je porasla na 75 posto, prema istoj anketi.

Samozvani anarhokapitalista, Millais je preuzeo dužnost u decembru i odmah najavio niz šok-mjera, uključujući 50% devalvaciju nacionalne valute, u nadi da će na kraju staviti pod kontrolu rastuću inflaciju.

Njegova vlada je takođe smanjila finansiranje pokrajine, eliminisala neke vladine subvencije za transport i energiju i okončala politiku kontrole cijena koju su njegovi prethodnici koristili kao sredstvo za suzbijanje inflacije.

Ali Mileyine mjere su podigle cijene, posebno hrane i lijekova. Mjesečna inflacija u decembru dostigla je 25,5%, što je najviše u posljednje tri decenije. Siromaštvo je u januaru skočilo na više od 50 posto, a potrošnja je pala na nivoe koji se mogu uporediti sa 2001., kada je socijalni protest prijevremeno okončao tadašnju vladu.

"Potpuno sam svjesna šta se dešava u Argentini", rekla je Miley u nedavnom intervjuu. "Ono što se dešava je da ispravljanje katastrofa starih 100 godina neće biti besplatno, posebno kada su u pitanju odstupanja u posljednjih 20 godina", rekao je on, misleći na politike koje provode argentinske vlade lijevog centra.

"Polovina stanovništva misli da će stvari biti u redu na duge staze." Ovo nikada nismo vidjeli ni u jednoj prethodnoj krizi”, rekao je Fernando Moyger, konsultant koji mjeri društveno raspoloženje Argentinaca.

Generalno, kaže on, Argentinci smatraju da je ono što je urađeno ranije propalo. "Ono što žele sada je da neko dođe i sve sruši kako bismo bili kao zemlje oko nas koje nemaju toliko problema kao mi."

Martovsko istraživanje koje je sproveo Moyger pokazalo je da 56 posto od 1.300 ispitanika vjeruje da su Mileyine mjere prilagođavanja i deregulacije "adekvatne" za poboljšanje ekonomske situacije u zemlji.

Inflacija je u februaru usporila na 13,2%, u poređenju sa 20,6% u januaru. Američki dolar, koji je dugo bio istaknut u Argentini, stabilizirao se kako se fiskalni deficit smanjivao, uz oduševljenje investitora i Međunarodnog monetarnog fonda, s kojim je Argentina povezana kreditom od 45 milijardi dolara koji je potpisala 2018.

Međutim, Argentincima s niskim primanjima ostaje da poduzmu drastične mjere štednje kako bi preživjeli.