Krajem prošle sedmice Europsko vijeće donijelo je odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, ekonomista i bivši diplomata u Belgiji Draško Aćimović za Slobodnu Bosnu kaže kako je uvijek zastupao poziciju da BiH treba biti dio Evropske unije.

“Mi smo u suštini ušli u tu ratnu grupu sa Ukrajinom i Moldavijom. Nismo u grupi sa Srbijom i Crnom Gorom, nažalost, što znači da smo zakasnili. To je odluka kriznog štaba EU. Neophodno je bilo da budemo dio toga zbog ukupne bezbjednosti i usklađivanja bezbjedonosne i vanjske politke EU. Vidjećemo kako će se stvari dalje odvijati”, kaže Aćimović.

Stranke Trojke su prije dva dana održale press-konferenciju na kojoj su govorili o dobijanju zelenog svjetla za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom. Predsjednik SDP-a i premijer FBiH Nermin Nikšić, između ostaloga, kazao je kako je to pobjeda politike kompromisa. 

“Na kraju uspjeli smo BiH prodati EU bez ispaljenog metka”, dodao je. S druge strane, lider NiP-a i ministar vanjskh poslova BiH Elmedin Konaković je opoziciju pozvao da “prestanu sa opstrukcijama i da se ujedine u ovom trenutku koji je historijski za BiH".

Bez odgovara na konkretna pitanja

Naš sagovornik kaže kako od srca dijeli to pozitivno raspoloženje, te da je uvijek zastupao tu poziciju da BiH treba biti dio Evropske unije.

“Jučer smo vidjeli prenaglašenu euforiju bez odgovara na konkretna pitanja. A to je - zašto je Bosna i Hercegovina prošle godine postala prva zemlja u Evropi po kriminalu i korupciji, druga u euro-azijskom prostoru iza Rusije. Ako su urađene reforme kako nam se pogoršao status?

Drugo pitanje, na koje niko nije dao odgovor a tiče se toga da je Međunarodni monetarni fond ukazao na to da je ovo unazad dugi niz godina jedna jako loša slika Vlade FBiH i Vlade RS koje su u deficitu. Zašto je to alarmantno, zato što su ekstremni prihodi i prikupljeno je daleko više poreza nego što je planirano. Kako su obje vlade mogle doći u deficit sa dodatnim prilivom sredstava nakon enormnog priliva sredstava.

Treća stvar, mora se objasniti građanima šta to označava usklađena apsolutna bezbjedonosna i vanjska politika? Da li to znači da će vojnici iz BiH morati učestvovati na ratištima u kojima učestvuju druge zemlje EU. To je vrlo važno pitanje koje treba biti objašnjeno”, ističe Aćimović.

On je ovom prilikom ukazao na još jedno pitanje na koje nije odgovoreno.

“Zašto nismo iskoristili, jer Ukrajina je kao prva zemlja iskoristila još u kandidatskom statusu prošle godine, da uradi kompletan skrining. Oni su za godinu dana, zajedno sa EU prije nego što su dobili odgovor i datum, završili svoj skrining. Trebalo im je skoro godinu dana. Ursula von der Leyen je 17. januara rekla da oni mogu početi sa skriningom i oficijelno. Zašto mi to nismo iskoristili?”, pita Aćimović, potcrtavajući da su ova četiri pitanja od velike važnosti na koje nismo dobili odgovore.

Sve bi se moglo brže uraditi

Komšić i Aćimović su prije pet godina (22. maja 2019. godine) razgovarali o pokretanju inicijative za uspostavljanje Vijeća Predsjedništva BiH za ekonomska pitanja i evropske integracije. Ciljevi tog Vijeća bili bi promocija bosanskohercegovačke privrede i direktni kontakti sa stranim investitorima zainteresiranim za ulaganja u BiH. Ugledni stručnjaci, kao dio Vijeća koje bi funkcioniralo na  pro bono osnovi, svojim bi ugledom, znanjem i kontaktima stvarati bolje uvjete za strane ulagače i nove investicije u BiH.

Željko Komšić i Draško Aćimović (Foto: Predsjedništvo BiH)

"Sa gospodinom Željkom Komšićem smo još 2019. godine dali prijedlog da se napravi jedna grupa, pregovarački tim za odnose sa EU i za strane investicije. Zamislite da smo još tada pripremali to sve. Komšić je tada pokrenuo tu inicijativu unutar Predsjedništva. Jedna grupa koja je trebala raditi čak pro bono, da smo u tom momentu to pokrenuli sad bi imali jedan uhodani pripremljen tim. Sve bi se moglo brže uraditi. Tada ta inicijativa nije prihvaćena, nažalost. Mogli smo imati kompletnu ekipu", naglasio je Aćimović za SB.

Podsjetimo, iz Američke ambasade u BiH oštro su reagirali na prijedlog HDZ-a BiH vezan za izmjene Izbornog zakona u BiH. Pravni stručnjaci stalno naglašavaju, kako je za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi sa Predsjedništvom BiH potrebno je promijeniti Ustav BiH. "Ovim prijedlogom bi se defakto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH o čemu je bilo govora i što je odbačeno za vrijeme razgovora - koje su pomogle SAD i EU - o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine", naveli su, između ostaloga, u svom saopćenju.

“SAD su prijatelj BiH. Uvijek se treba uvijek obratiti pažnja na njihove komentare. Ako se želi ići naprijed i pozitivno raditi onda to treba raditi u nekoj dobroj volji. Kao što vidimo ide se u daljnju blokadu, bojim se da idemo u još veću tenziju”, stava je Aćimović.

S. GOJAK