Iako je vakcinacija protiv morbila u bivšoj Jugoslaviji počela 1971. godine primjenom monovalentne vakcine, a kao kombinovana vakcina, MRP, počela je da se koristi 1984. godine, svi koji su rođeni prije tog vremena u nekom periodu su došli u dodir sa virusom, pa samim tim nisu toliko ugroženi ovim oboljenjem, smatraju naši sagovornici.

Mladen Grujičić, epidemiolog u Domu zdravlja Bijeljina, kazao je za "Nezavisne novine" da je veliki dio populacije koji je rođen prije ovog perioda dolazio u kontakt sa tim virusom.

"Mali je broj ljudi koji je rođen prije nego što je započeta vakcinacija, a koji nisu došli u kontakt sa virusom, tako da su to preboljeli, a u prilog tome govori i informacija da je, kada je bila epidemija morbila 2014. godine, bilo jako malo ljudi toga doba prijavljeno da su zaraženi od malih boginja", kazao je Grujičić.

Kako je rekao, budući da je sada u nekoliko gradova prijavljena epidemija morbila, ono što je bitno jeste da roditelji vakcinišu svoju djecu.

"Kao zdravstveni radnik, ali i kao roditelj, apelujem na sve da vakcinišu svoju djecu", kazao je Grujičić.

Da građani koji su rođeni poslije 1971. godini nisu ugroženi oboljevanjem od morbila, potvrdio je za "Nezavisne novine" Ednan Drljević, infektolog iz Sarajeva.

"Veliki broj građana rođenih prije 1971. godine je prebolio morbile, pa samim tim sada nisu ni ugroženi", kazao je Drljević i istakao da su djeca prije uvođenja vakcinacije umirala u uzrastu od jedne do dvije godine upravo zbog zaraze od malih boginja.

"U sredinama sa niskim socio-ekonomskim standardom, gdje nije uvedena vakcinacija protiv ove zarazne bolesti, godišnje umire više stotina hiljada djece od malih boginja i njenih komplikacija. Važno je napomenuti da više od 14 odsto svjetskog mortaliteta djece čine bolesti koje su se mogle spriječiti vakcinacijom", kazala je Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo RS.

Dodala je da, pošto se radi o oboljenju za koje ne postoji prirodna otpornost, jedini način da se razvije imunitet protiv ove zarazne bolesti je ili vakcinacijom MRP ili prebolijevanjem.

"Iz tog razloga, sve osobe koje su vakcinisane i revakcinisane MRP vakcinom nemaju rizik od obolijevanja", pojasnila je Rodić Vukmirova.

Kako je rekla, s obzirom na to da se virus morbila izuzetno brzo širi, da zaražena osoba može zaraziti do 20 nezaštićenih osoba, potreban je visok obuhvat imunizacijom, bar 95 odsto, da bismo spriječili nastanak epidemije.

"Preporuka je da svaka osoba koja nije vakcinisana ili je nepotpuno vakcinisana vakcinama prema kalendaru imunizacije, treba da izvrši nadoknadu vakcine, a u skladu sa uzrastom neimunizovana i nepotpuno imunizovana lica (izuzev onih kod kojih postoje trajne kontraindikacije) treba da se vakcinišu nedostajućim dozama MRP vakcine do navršenih 18 godina života, a prema epidemiološkim indikacijama i kasnije", dodaje Rodić Vukmirova.

Kako je rekla, ne preporučuje se davanje ove vakcine ili njenih komponenti trudnicama.

Prema posljednjim podacima koji su dostavljeni Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, od morbila je oboljelo 30 osoba, od čega je naviše sa područja Banje Luke i Bijeljine, po 14 osoba.

Do 28. marta, zaprimljeno je 817 prijava obolijevanja od zarazne bolesti morbila u Kantonu Sarajevo.