U Bosni i Hercegovini stopa nezaposlenosti žena od 37 posto jedna je od najnižih u regiji. Za muškarce je procent viši, iznosi 53 posto. No, tu nije kraj zabrinjavajućim podacima. Naime, šest sati u prosjeku dnevno, kada je riječ o ženama, odnosi se na poslove brige i njege koji nisu plaćeni. To znači da zaposlene žene, praktično, obavljaju gotovo dva posla dnevno.

Neplaćeni rad u pružanju brige i njege predstavlja jednu od najvećih prepreka potpunoj uključenosti žena na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu, ističu iz UN Women.

JO-ANNE BISHOP, predstavnica UN Women BiH

"To podrazumijeva rad na izradi novih politika, novih zakonskih rješenja i novih modela kojima će se rješavati oblast neplaćenog rada u njezi i brizi."

Ekonomija brige je mnogo bitna jer na evidencijama za zapošljavanje ima puno žena koje nisu zaposlene i nisu im priznati kućni poslovi, zapažanje je naših sagovornika.

SAMRA FILIPOVIĆ-HADŽIABDIĆ, Agencija za ravnopravnost spolova BiH

"Pet puta više rade, što im onemogućava i razvijanje profesionalne karijere, učestvovanje u nekim društvenim pa i političkim zbivanjima, a na drugi način, takođe, da se pomogne ženama koje nisu na tržištu rada, koje su neiskorišteni kapacitet bosanskohercegovačkog društva da se uključe na rad."

ADNAN DELIĆ, federalni ministar za rad i socijalnu politiku

"Kada podignemo svijest o neplaćenom radu žene kod kuće, onda ćemo moći da pričamo i o određenim zakonskim propisima."

Neplaćeni rad žena duboko je ukorijenjen problem koji doprinosi rodnoj nejednakosti i predstavlja značajnu barijeru za ekonomski razvoj žena.