Zastupnici Evropskog parlamenta izglasali su danas na plenarnoj sjednici u Bruxellesu novi pakt o migracijama i azilu i sada je još preostalo da ga usvoji Vijeće EU-a, prenosi Hina.

Svi zakonodavni akti koji čine pakt o migracijama i azilu dobili su potrebnu većinu. Protiv su glasali zastupnici krajnje desnice i krajnje ljevice.

Stroža pravila

Prema novom sustavu, migranti koji ilegalno ulaze u EU proći će provjeru identiteta, zdravlja i sigurnosti, uključujući biometrijska očitavanja lica i otisaka prstiju, u roku od sedam dana, piše DW.

Cilj postupka je utvrditi koji bi migranti trebali dobiti ubrzani ili uobičajeni postupak podnošenja zahtjeva za azil, a koji bi trebali biti vraćeni u zemlju podrijetla ili tranzita. Djeca trebaju imati poseban tretman, a zemlje su obvezne uspostaviti neovisne mehanizme nadzora kako bi se osiguralo da se poštuju prava migranata i tražitelja azila.

Tražitelje azila iz zemalja čiji se zahtjevi državljana uglavnom odbijaju, poput Tunisa, Maroka i Bangladeša, na primjer treba ubrzano pratiti u pritvorskim centrima blizu vanjskih granica EU-a, što će omogućiti bržu deportaciju.

Kontroverzni centri, koji se nalaze na kopnenim granicama, lukama i zračnim lukama, moći će smjestiti do 30.000 ljudi u bilo kojem razdoblju, a EU očekuje da će kroz njih godišnje proći do 120.000 migranata.

Kritičari se, međutim, boje da bi takvi granični objekti mogli potaknuti sustavno pritvaranje i potkopati ljudska prava. 

Glasanje je bilo nakratko prekinuto kada su prosvjednici s galerije počeli izvikivati “pakt ubija”, što je optužba koju iznose nevladine organizacije i krajnja ljevica, tvrdeći da se novim pravilima krše ljudska prava.

Podjela odgovornosti

Politički ključ za dobivanje potpore prijedlozima je reforma takozvanog mehanizma EU-a "Dublin III" koji određuje koja je država članica odgovorna za obradu svakog pojedinačnog zahtjeva za azil.

Općenito, europska zemlja u koju tražitelj azila prvi put stigne odgovorna je za rješavanje njegovog slučaja, što predstavlja veći pritisak na južne zemlje kao što su Italija, Grčka i Malta .

Prema novim pravilima, načelo "prve zemlje" ostat će, ali dodatne mjere, uključujući "obvezni mehanizam solidarnosti", obvezale bi druge države članice da snose pravedniji dio tereta.

Ako države članice nisu voljne ili ne mogu fizički zadržati tražitelje azila dok se njihovi slučajevi obrađuju, može im se pomoći financijski ili osiguravanjem dodatnog osoblja.

Očekuje se da će najmanje 30.000 tražitelja azila godišnje biti obuhvaćeno ovim sustavom.