Ekonomski analitičar Damir Novotny je za N1 govorio o ekonomskim pitanjima, prvenstveno o makroekonomskim projekcijama za nadolazeće razdoblje.

“Naglim rastom cijena 2021., 2022. i usporavanjem 2023., vidjeli smo da inflacija nije samo pitanje vanjskih šokova kao što je bio slučaj s invazijom Rusije na Ukrajinu i brigom oko toga hoće li biti dovoljno energije. Ovdje se radi o strukturnom problemu”, ističe Novotny.

“U Hrvatsku dođe 20-ak milijuna turista godišnje. Oni su naviknuti na određenu razinu cijena, a Hrvatska im je uvijek bila jeftinija. Nisu bili iznenađeni rastom cijena. Cijene su rasle u velikoj mjeri zbog velike potražnje, a nedovoljne ponude roba i usluga i niti jedna vlada nije razumjela strukturni problem, a to je da nemamo dovoljno hrane dok imamo veliku turističku potražnju tijekom ljeta”, kazao je pa dodao da su “Hrvatska i Crna Gora jedine zemlje Mediterana koje nemaju dovoljno hrane da prehrane turiste koji dođu.”

Novotny: Vladine mjere stvorile zatvoreni krug

“Vladine mjere poticanja rasta potrošnje su imale svoj učinak na proračun i potrošnju i stvorile zatvoreni krug, što veća potrošnja, to je više novca u proračunu, a onda proračun može spuštati novce podižući plaće iznad rasta produktivnosti”, objasnio je Novotny.

No, problem je što Hrvatska nema produktivnost: “Rast plaća nije posljedica rasta produktivnosti nego s jedne strane rasta potražnje za radnom snagom, a s druge strane državni sektor je bio taj koji je podizao plaće”, rekao je.

“Inflacija će biti naš problem u sljedećih desetak godina. Strukturni problemi su toliko duboki da ih se ne može preko noći riješiti”, tvrdi analitičar.

“Plaće će se za istu razinu produktivnosti i za istu profesiju vrlo vjerojatno izjednačavati. Gotovo je sigurno da će plaće rasti”, smatra Novotny.

Dodaje i kako se sve više i više približavamo razvijenim zemljama Europske unije i prihvaćamo njihova pravila, ali predviđa da će jedan dio naših ljudi ovo iskoristiti za stvaranje tzv. sive ekonomije. Zato smatra da bi političke stranke morale najviše inzistirati na institucionalnom razvoju.

O porezu na nekretnine

600.000 stambenih jedinica zjapi prazno, problem je kojeg smo svi svjesni, ali, Novotny tvrdi, nije se dogodio preko noći: “Mi smo od 70-ih godina raznim politikama poticali stanogradnju. Vlade su donedavno poticale izgradnju stanova, potražnja je rasla, ali nisu gradovi odradili svoj dio posla i u prostornom planiranju nismo osigurali dovoljno prostora za jeftinu stanogradnju.”

“Porez na nekretnine je jedini alat kojim možete regulirati prekomjerno ulaganje u nekretnine koje ne vrijede nikakvoj svrsi. Morat ćemo nešto napraviti s tim porezom. Svako ulaganje mora biti ili u funkciji ekonomskog razvoja ili u funkciji stanovanja”, ističe.