Pažnju zapadne javnosti, ali i središta političke moći, ovih je dana odvukao napad Irana dronovima i raketama na Izrael te prijetnja širenjem sukoba na Bliskom istoku s mirisom svjetskog sukoba.

U sjeni napetosti na Bliskom istoku ostao je rat u Ukrajini gdje se na pragu trećeg ljeta na ratištu priprema i treća ljetna ofanziva. Ovoga puta priprema je Rusija.

Situacija na ratištu nije sjajna za Ukrajinu. Strahuje se od urušavanja pojedinih dijelova rtišta, a braniteljima ponestaje oružja i municije.

“Rusija već jest u ofanzivi”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij još od istupa na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji sredinom februara upozorava da njegovoj zemlji dramatično manjka dalekometnih projektila, topničkih granata, ali i obične municije. 

U međuvremenu, Rusija pojačava napade na području Harkiva, veličinom drugog grada u Ukrajini, što se smatra najavom ruske ljetne ofenzive.

“Rusija već jest u ofenzivi”, tvrdi vojni analitičar Marinko Ogorec.

“Vidimo da su Rusi preuzeli inicijativu i da imaju stalna ofenzivna djelovanja. A kad jedna strana u sukobu ima inicijativu, onda je u ofenzivi. Oni su tu inicijativu preuzeli odmah nakon sloma ukrajinske ofenzive na tzv. Surovikinovoj liniji. Sada Rusija diktira tempo, smjerove napada i ciljeve koje želi ostvariti. Jako puno čimbenika govori da su ruske snage već u ofenzivi”, pojašnjava Ogorec.

S druge strane, dodaje, Ukrajina se već duže vrijeme suočava s nedostakom municije i drugih resursa.

“Bez ozbiljne pomoći Zapada Ukrajina očito ne može organizirati niti najosnovniju obranu. Bojim se da im je cijela bojišnica u ozbiljnim problemima. Nije problem samo u nedostatku streljiva, nego i ljudstva”, napominje.

“Izrael je sada u središtu interesa SAD-a”

Pomoć Ukrajini, kaže, izostaje zbog toga što je Zapad trenutno fokusiran na Bliski istok.

“Izrael je znatno više nego Ukrajina u središtu američkog interesa. Štoviše, Izrael je SAD-u od apsolutno najvećeg interesa. Pa ako je u SAD-u i bilo dileme kome više pomoći, razriješena je najnovijom eskalacijom na Bliskom istoku”, smatra Ogorec.

Pomoć Zapada Ukrajini počela je jenjavati još krajem prošloga ljeta, kada je došlo do sloma ukrajinske ofanzive.

“Tada je postalo jasno da Ukrajina ne može osloboditi svoje okupirane prostore oružanim putem”, objašnjava nam vojni analitičar.

Interes Zapada tada je, kaže Ogorec, naglo počeo padati.

“Potom se dogodila eskalacija sukoba na Bliskom istoku (između Izraela i Palestinaca) koja je dodatno odvukla fokus interesa Zapada s Ukrajine. Ovaj napad Irana na Izrael to je dodatno potencirao”, ističe.

Već mjesecima, kaže Ogorec za N1, Zapad pokušava privoljeti Ukrajinu na mirovne pregovore, ali ističe kako bi u ovom trenutku takvi pregovori nesumnjivo bili nepovoljni po nju.