Profesor filozofije i studija genocida i holokausta na Državnom univerzitet Southern Connecticut i član Upravnog odbora studijskog programa o genocidu Univerziteta Yale David Pettigrew ocijenio je da rezolucija kojom se predlaže proglašavanje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja te “svjetionik nade” za pravo na memorijalizaciju i tranzicionu pravdu, prenosi N1.

Predložena rezolucija, kako je poručio, poziva se na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog suda pravde (ICJ) koje su zločine počinjene u Srebrenici proglasili genocidom.

“U rezoluciji se ističe da je procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine ključno za tranzicionu pravdu i pomirenje. Na ovaj način, rezolucija nas podsjeća da je ponovno uspostavljanje poštovanja vladavine prava imperativ za postizanje pravde i trajnog mira u postgenocidnom društvu”, ističe profesor Pettigrew.

Kaže kako predloženi dokument predstavlja dio tradicije UN-a da se afirmiše istina, podiže svijest o zločinima i odaje počast uspomeni na žrtve genocida. U novembru 2005. godine, Generalna skupština UN-a ustanovila je 27. januar kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, a u januaru 2018. godine proglasila je 7. april Međunarodnim danom sjećanja na genocid nad Tutsima 1994. godine u Ruandi. Ove rezolucije su, podrvlači Pettigrew, potvrdile istinu i odale počast žrtvama.

“Proglašavanjem Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, predložena rezolucija daje izuzetno važan doprinos kulturi sjećanja koja nastoji spriječiti ponavljanje zločina. Izvještaj specijalnog izvjestitelja UN-a pri Vijeću UN-a za ljudska prava iz oktobra 2020. godine naglašava da ‘bez sjećanja, prava na istinu i pravdu ne mogu biti u potpunosti ostvarena i ne mogu postojati garancije da neće biti ponavljanja’. Osim toga, u izvještaju se insistira da je posvećenost memorijalizaciji ključna za promociju ‘razvoja kulture demokratije i poštivanja ljudskih prava’”, navodi američki profesor.

Smatra da se oni koji negiraju genocid plaše istine, demokratije i vladavine prava – ideala koje afirmiše rezolucija o genocidu u Srebrenici. Reakcije u Republici Srpskoj i Srbiji, smatra on, pokazuju da poricanje dovodi do prijetnji “opasnim posljedicama” i djelovanja protiv mira i stabilnosti. Poricanje je, upozorio je, najsigurniji znak da će se zločini ponoviti.

“Rezolucija UN-a je ubrzala novu prijetnju secesijom od strane Milorada Dodika, što je jasna prijetnja miru. Jedini ispravan odgovor na takve prijetnje bio bi da Generalna skupština UN-a podrži donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici – kojom se osuđuje poricanje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca – najvećom mogućom većinom. Rezolucija UN-a kojom se priznaje genocid u Srebrenici podržala bi demokratske ideale i postala svjetionik nade za one koji brane istinu i traže pravo da postave spomen-obilježja žrtvama na mjestima zločina kao što su Barutni magacin u Kalinoviku ili Sportska dvorana Partizan u Foči. Konačno, rezolucija bi trebala biti katalizator da se jednom zauvijek ukloni mural na ulazu u Kalinovik koji veliča Ratka Mladića”, navodi profesor Pettigrew.

Zaključuje da, dok se prisjećamo žrtava genocida u Srebrenici, ova rezolucija daje novu nadu za ovakve inicijative tranzicijske pravde u BiH.

U sjedištu UN-a u New Yorku traju konsultacije o Nacrtu rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenice, a tim povodom u New Yorku borave i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Prijedlog rezolucije trebao bi se naći na dnevnom redu zasjedanja Generalne skupštine UN-a početkom maja.