Globalna vojna potrošnja dosegla je rekordnu razinu prošle godine, popevši se na 2,44 triliona dolara. Vojna potrošnja porasla je prvi put u svih pet zemljopisnih područja, navodi se u izvještaju Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), javlja Anadolu.

SIPRI je primijetio je da su zemlje prošle godine potrošile više od dva triliona dolara na odbranu, što znači da je riječ o povećanju od gotovo sedam posto u odnosu na 2022.

To predstavlja najveće povećanje potrošnje za odbranu od 2009. godine, a rashodi su tako porasli na najvišu razinu u posljednjih 60 godina, otkako SIPRI mjeri budžete država.

Prvi su put otkrili da se vojna potrošnja povećala u svih pet zemljopisnih regija: Africi, Evropi, Bliskom istoku, Aziji i Okeaniji, te u Americi.

Nan Tian, ​​viši istraživač na organizaciji SIPRI-ja, upozorio je “The Guardian“ da utrka u naoružanju povećava rizik od slučajnih sukoba.

"Povećanja vojne potrošnje bez presedana izravan su odgovor na pogoršanje mira i sigurnosti u svijetu. Zemlje daju prednost vojnoj moći, ali riskiraju spiralno uvođenje protumjera u sve nestabilnijem geopolitičkom i sigurnosnom okruženju", rekao je Tian.

Dva najveća potrošača su Sjedinjene Američke Države, koje su potrošile 37 posto ukupne svjetske vojne potrošnje, i Kina s 12 posto, što znači da ove dvije zemlje otpadaju na otprilike polovicu globalne vojne potrošnje. Rashode su povećali za 2,3 odnosno 6 posto. Američka vlada potrošila je 9,4 posto više na "istraživanje, razvoj, testiranje i evaluaciju" nego 2022. godine.

Kao druga najveća vojna sila, Kina je u 2023. u tu svrhu izdvojila približno 296 milijardi dolara. Posljednjih 29 godina kontinuirano je povećavala izdvajanja za odbranu, iako su razdoblja najvećeg rasta bila u 1990-ima te između 2003. i 2014. godine.

Rusija, Indija, Saudijska Arabija i Velika Britanija, koja je nakon porasta od 7,9 posto na godišnjoj razini najveći potrošač u srednjoj i zapadnoj Evropi, slijede na SIPRI-jevoj listi najvećih vojnih i obrambenih potrošača.

Vojni izdaci Kremlja 2023. bili su 24 posto veći nego 2022. i 57 posto veći nego 2014. godine, kada je Rusija anektirala poluotok Krim. Usred rastućih napetosti s Kinom i Pakistanom, indijska potrošnja porasla je za 4,2 posto u odnosu na 2022. i 44 posto u odnosu na 2014.

Izraelska vojna potrošnja, koja je druga u regiji iza Saudijske Arabije, porasla je za 24 posto na 27,5 milijardi dolara, uglavnom zbog ofenzive u Gazi.

Iran je bio četvrti najveći vojni potrošač na Bliskom istoku. Njegova potrošnja blago je porasla na 10,3 milijarde dolara.

Ukrajina je 2023. postala osmi najveći vojni potrošač u svijetu, budući da je njezin godišnji udio porastao za 51 posto i dosegao 64,8 milijardi dolara.

Vojna potrošnja Kijeva porasla je za 1.270 posto između 2014. i 2023. godine.

Demokratska Republika Kongo prošle je godine imala najveći rast vojnih izdataka, gledano u postocima, jer je potrošila 105 posto više nego godinu prije.